To je najvisi pojas sumske vegetacije planinskih podrucja ilirske provincije koji se prostire iznad gornje granice pojasa pretplaninskih suma. Na razmjerno nizim planinama klekovina je ujedno i najvisi pojas vegetacije uopce. U pogledu opcih klimatsko-ekoloskih prilika znacajne su za pojas klekovine u prvom redu niske prosjecne godisnje temperature te razmjerno hladna i kratka ljeta, pa je i vegetacijski period razmjerno kratak. Osim toga imaju u ovom pojasu posebno znacenje za razvoj vegetacije jaki vjetrovi kao i dugo zadrzavanje obilnog snijega.
Sama klekovina ima znacaj niske, polegnute “sume” odnosno sikare u kojoj je u svakom pogledu najvaznija biljka bor krivulj, Pinus mugo. Pinus mugo pripada u okviru reda Vaccinio-Piceetalia zasebnoj svezi Pinion mughi. Za planine zapadne Hrvatske znacajna je zajednica Pinetum mughi illyricum (klekovina bora). Ona je razvijena u raznim faciesima i razvojnim fazama koje pripadaju dvjema glavnim subasocijacijama: Pinetum mughi illyricum typicum i Pinetum mughi illyricum fagetosum. Osim ovih glavnih asocijacija poznate su u pojasu klekovine jos i neke druge fitocenoloski srodne zajednice drvenastih i planinskih biljaka, kao sto su npr. Rhodoreto-Juniperetum (sikara sleca i klecice), Erico-Fagetum (bukove sume s crnjusom) i Salicetum grandifoliae (sikara velelisne vrbe).
Na velikim povrsinama ovog pojasa razvijene su i razlicite zajednice planinskih rudina, snjezanika, pukotina stijena, tocila i dr., koje po svome fitocenoloskom sastavu pripadaju pretezno raznim vegetacijskim jedinicama planinskog pojasa iznad gornje granice sume.
