Unutar ove provincije nalazi se istocni dio Hrvatske, koji pripada panonskom sektoru srednjeeuropske provincije.
Panonski sektor srednjeeuropske provincije odlikuje se umjereno-kontinentalnom klimom koja je karakterizirane reletivno velikim razlikama izmedju prosjecnih ljetnih i prosjecnih zimskih temperatura kao i razmjerno malim kolicinama godisnjih padalina.
Za nizinski vegetacijski pojas panonskog sektora znacajno je prije svega da je tu primarna klimazonalna vegetacija najvecim dijelom potpuno iskorjenjena te su njena stanista pretvorena u prostrane poljoprivredne povrsine, poznate velike plodnosti. Zbog toga nije jos rijeseno pitanje da li je ta primarna klimazonalna vegetacija imala vise sumski ili stepski karakter. Pretpostavi li se ipak, u skladu s rezultatima nekih fitocenoloskih istrazivanja da je ta vegetacija imala, bar uglavnom, karakter suma, onda se moze smatrati vrlo vjerojatnim da je ona bila sastavljena od narocitih termofilnih hrastovih suma reda Quercetalia pubescentis.
Na stanistima koja nisu pogodna za poljoprovredne kulture isticu se i neke druge vrlo znacajne vegetacijske jedinice koje s fitocenoloskog gledista pripadaju razlicitim razredima. Tako npr. razred Phragmitetea obuhvaca vegetaciju pravih mocvara, Corynephoretea vegetaciju podravskih pijesaka, dok travnjacka vegetacija pripada raznim zajednicama razreda Festuco-Brometea. Sto se pak tice vlaznih i mezofilnih travnjaka ovog podrucja, moze se rec da oni - kao i u ostalim dijelovima srednje Europe - pripadaju uglavnom razlicitim zajednicama razreda Molinio-Arrhenatheretea.
