Od morskih kornjaca slucajno ulovljenih u ribarske mreze pri izlovu riba ili rakova njih 85% ulovljeno je u dubinske koce. Vecina primjeraka bila je od 40 do 100 cm duzine, i uhvacena u "zimskom periodu" izmedu studenog i svibnja. Iako se za 90% jedinki ne zna da li su uhvacene zivie ili mrtve u mrezu, izgleda da se u vecini slucajeva morske kornjace izvlace na povrsinu zive. U tom slucaju uglavnom budu pustene natrag u more, no ponekad ih se ubija zbog oklopa (suvenir), a rijetko za ishranu. Ipak je njihovo meso bilo ukljuceno u cjenike nekih neobjavljenih statistickih izvjestaja izmedu 1895. i 1897. godine.
Prema rezultatima pracenja markiranih zelvi sa Zakyntosa (Grcka) i zapadne obale Peloponeza, od 34 ponovno-uhvacenih jedinki 17 ih je utvrdeno u zaljevu Gabes (Tunis), a 6 u Jadranu Kako u istrazivanom akvatoriju nije bilo sustavnog dojavljivanja o nalazima markiranih kornjaca, pretpostavljamo da je njihov broj u Jadranu bio veci. Vjerojatno je da zelve u Jadran dolaze bas iz pravca Zakyntosa, gdje uz istocnu obalu slijede morske struje. Takoder je zanimljivo da je na temelju slucajnog kocarskog ulova u zaljevu Gabes ustanovljeno zimovaliste morskih kornjaca Jos GROOMBRIDGE (1986) pretpostavlja da bi i sjeverni Jadran takoder mogao predstavljati podrucje zimovanja zelvi. Stoga su zanimljivi nalazi morskih kornjaca ulovljenih kocama u kanalima Dalmacije, sto bi mozda moglo potvrditi ovu teoriju.
Na podrucju istocnog dijela Jadrana registrirano je 594 brodova i camaca za izlov ribe, od kojih je 407 kocara. Sudeci po procjenama profesionalnih ribara slucajni ulov jedne koce u sjevernom Jadranu predstavljaju godisnje i oko 10 zelvi, dok je taj broj za srednji i sjeverni Jadran iznosi izmedu dvije i cetiri. Na temelju 218 koca u sjevernom Jadranu, te 189 koca u srednjem i juznom Jadranu, procjenjen je godisnji slucajni ulov od barem 2 500 zelvi na podrucju istocnog Jadrana.