Dobri dobri dupini Drasko Holcer i Giovanni Bearzi apsolvent biologije, PMF, Zagreb / Institut Tethys, Milano Dupini (ime jednakovrijedno kao i pliskavica) su, kao i mi, sisavci. Imaju toplu krv, disu zrak i radaju zive mlade. Pripadaju redu kitova (Cetacea). Zive u svim morima i oceanima (a neki i u velikim rijekama), pa tako i u Jadranu. U Jadranskom moru, koliko znamo za sada, zive samo dvije vrste dupina, dobri dupin, Tursiops truncatus, (Montagu, 1821) i pravi/obicni dupin, Delphinus delphis, Linnaeus, 1758. Prava/obicna pliskavica je nekad zivjela u cijelom Jadranu. Danas ih mozemo rijetko vidjeti u juznom Jadranu. U sjevenom dijelu vise ih nema. Dobrog dupina (jos) mozemo naci u cijelom Jadranu. Osim ova dva stanovnika Jadrana, u Jadranu ponekad mozemo vidjeti i neke vrste pliskavica i kitova koji zalutaju iz Mediterana. Dobrog dupina vjerojatno svi poznajete. To je vrsta kojoj pripadaju svi najpoznatiji dupini; oni videni na televiziji - Flipper, Fa i Bee iz filma Dan dupina - i vecina onih koji izvode razne trikove u delfinarijima. To je ista ona vrsta kojoj se pripisuje cast spasavanja brodolomaca iz mora. To su oni poznati druzeljubivi dupini (uz nekoliko izuzetaka drugih vrsta) o kojima pisu stari Grci, a koji i danas bez straha prilaze ljudima i ulaze u luke. To su oni dupini koji pomazu ribarima u ribolovu, tjerajuci ribe u njihove mreze. Stoga stvarno nije cudno sto im je hrvatsko ime dobri dupin. Dobra pliskavica ima vretenasto tijelo duzine oko tri metra. Do sada najveci izmjereni muzjak bio je dug 3.81 m. Boja im je siva, na ledima tamna, na bokovima svijetla, a na trbuhu gotovo potpuno bijela. Ledna peraja svinuta je unazad. Spolnu zrelost dostizu sa 11 - 12 godina. Mlado se rada nakon godinu dana, obicno ljeti, i s majkom ostaje vise godina. Najstariji, nama danas poznati dobri dupin je zenka koja zivi u vodama oko Floride, a ima 49 godina. Lako uce i sklapaju "prijateljstva" s ljudima. I uvijek se smiju! O prijateljstvu izmedu pliskavica i ljudi na Jadranu postoje mnoge, gotovo nevjerojatne, price. Tako talijanski putopisac Giovanni iz Ferma, 1621. pise o prijateljstvu sibencana s pliskavicom koja je cesto boravila u luci, "jela kruh, igrala se s djecacima, a u sezoni lova srdela, skusa i tuna prijecila izlazak ribe iz uvale i tjerala ju u mreze". Dupina je ubio vojnik koji je strazario pred tvrdavom Sv. Nikole, u sibenskom kanalu. Gradani su to smatrali velikim grijehom, a knez grada Sibenika osudio je vojnika na smrt! U nasem stoljecu dupini postaju neprijatelji. Napisi u Morskom ribarstvu iz 50-tih su slijedeci: "Do sada se nije uspjelo naci efikasno sredstvo za unistavanje ove stetne zivotinje...Nasa zadruga dobila je od Narodne vlasti jednu karabinku za tamanjenje dupina...Unistilo bi se tog opasnog neprijatelja ribara i stetocinu...". Stoga je danas uvrijezeno misljenje da su dupini neprijatelji ribara. To, medutim, nije (potpuno) tocno. Ribari su ljudi ciji zivot ovisi o moru, zdravom i bogatom. Zivot dupina ovisi o istom. Zato su dupini u moru dobar znak! Jer dok ima ribe za njih, bit ce je i za ribare. Osim toga more pripada dupinima vec 50 miliona godina, kad su se pojavili najraniji preci kitova, a to je mnogo duze nego sto ljudi bacaju svoje mreze u more. O brojnosti dobrih pliskavica u Jadranu znamo malo. Kako ne postoje gotovo nikakvi podaci iz proslosti ne mozemo reci da li danasnji broj dobrih dupina odgovara broju iz proslosti, ili je on promijenjen (smanjen ili povecan). Medutim vazno je da su dupini jos uvijek s nama, u Jadranskom moru. Stoga ih trebamo zastititi, kao i more u kojem zive. Dupini u Hrvatskoj zasticeni su zakonom! Ove godine odrzan je u Velom Losinju vec treci Dan dupina. On ne postoji niti u jednom kalendaru, no tom manifestacijom smo zeljeli skrenuti paznju ljudi na dobre dupine koji zive u okolici Losinja i u Jadranu. U sjevernom Jadranu, tocnije u vodama koje okruzuju Cresko- Losinjski arhipelag, obitava jedna od najpoznatijih skupina dobrih dupina u Europi. Ima ih oko 150, i gotovo svaki ima svoje ime. Vec cetri godine traje istrazivanje i upoznavanje losinjskih dupina. Njima se bave talijanski i hrvatski strucnjaci za istrazivanje kitova (sjetimo se, dupini su kitovi) - cetolozi. Dupine prepoznaju po ogrebotinama i oziljcima na njihovoj lednoj peraji, slicno kao sto se ljudi mogu prepoznati po otisku prsta. Tako uvijek mozemo znati kojeg smo dupina vidjeli, s kojim se dupinom najvise druzi, a s kojim najradije ide u ribolov. Neke od njih pratimo od rodenja. Tako mozemo znati koliko su stari i tko im je majka kad od nje odu. Osim prepoznavanja pratimo njihovo ponasanje i kretanje. Tako smo saznali da se losinjski dobri dupini uglavnom krecu u manjim skupinama od nekoliko odraslih zivotinja i mladih. U velike grupe dupini se okupljaju u toplim morima, u kojima zive veliki morski psi - glavni neprijatelji dupina (izuzmemo li covjeka), radi obrane. U sjevernom Jadranu dupini se okupljaju u velike grupe rijetko, jer velikih morskih pasa nema, a kad se okupe to je zbog druzenja, lova ribe ili parenja. Oni se najradije igraju oko podne, a najintenzivnije love hranu ujutro i navecer. Kad duboko zaranjaju u potrazi za ribom nekad ostaju pod vodom i duze od cetri minute. Hrane se raznim vrstama ribe, ovisno o trenutnoj "ponudi". Osim ribom hrane se i nekim glavonoscima, a kad nema niceg drugog pojedu i pokojeg raka. Kad su siti znaju se objesno igrati sa ulovljenim plijenom, izbacujuci ribu repom u zrak. Mladunci ostaju uz majku oko 5-6 godina, a sto su stariji sve su radoznaliji i rado prilaze brodovim i camcima. Ponekad dodu tako blizu da ih gotovo mozete dodirnuti, okrenu se malo na stranu da vas lakse pogledaju, produ ispod camca, iskoce kraj njega. Cini vam se da ih je jako puno i da su svuda. A onda, ako su "dobre volje" pocnu "jahati" valove koje pravi vas camac ili brod. Dobre dupine najzanimljivije je promatrati kad na njihovo ponasanje ne utjece camac. Tada skacu visoko jedan preko drugog, igraju se, maze, jure za ribom i lupaju repom. Ipak, vecinu svog vremena dupini provode polako plivajuci i roneci, u potrazi za ribom. Tada je sve sto mozete vidjeti tamna ledna peraja koja se povremeno, uz glasan izdah, pojavljuje nad povrsinom mora. Ako primjetite pliskavice u moru nemojte okrenuti camac direktno na njih i krenuti punom snagom. Takvim uznemiravanjem podvrgavate ih soku cije posljedice ne moraju biti odmah vidljive, ali su sigurno negativne. Osim toga pobjeci ce tako brzo da necete biti sigurni da ste ih uopce vidjeli, a onemogucit cete uzivanje svima koji ih zele promatrati time sto vise nikome nece dozvoliti da im se priblizi. Da bi mogli uzivati u njihovoj igri i smjesku postujte pravila ponasanja u blizini dupina, a najvaznije je da kad ugledate dupine ne pravite nagle promjene dok vozite camac i ne proganjate ih. Dobri dupini su danas suoceni s velikim brojem problema i opasnosti koji im otezavaju ili onemogucavaju prezivljavanje. Veliki problem je zaplitanje u mreze. Srecom u hrvatskom dijelu Jadrana to nije njihov najveci problem. Jedan od najvecih problema je veliko zagadivanje mora raznim otrovnim tvarima. Osim ugibanja zbog direktnog trovanja vecim kolicinama toksikanata, trajno unosenje manjih kolicina toksicnih tvari stvara im probleme pri razmnozavanju. Mladunci nisu sposobni prezivjeti nakon rodenja jer se radaju prije vremena pa su slabi ili dolazi do pobacaja. Zagadivanjem se unistava njihov okolis. Slabi im se imunitet i narusava zdravlje. Pretjeranim izlovom ribe oduzima im se hrana. Slucajno progutane plasticne vrecice mogu ih usmrtiti. Buka brodskih motora onemogucuje im komunikaciju i snalazenje, jer se oni, kao i sismisi, koriste eholokacijom. Nije im lako! Hrvatska se dici svojim cistim, plavim morem i s njegovih "tisucu" otoka. Zastitimo li dobre dupine, zastitit cemo i nase more. Osiguramo li dupinima opstanak, osigurati cemo sebi mogucnost da se i u godinama koje slijede mozemo diviti dobrim, dobrim dupinima - jedinim zivotinjama koje se uvijek smiju. Pravila ponasanja u blizini dupina  Ne proganjajte dupine i ne usmjeravajte plovilo prema njima. Kad god je to moguce dopustite im da Vam se svojevoljno priblize.  Ne odgovarajte na njihovu pojavu naglim skretanjem i/ili naglim mijenjanjem brzine plovidbe. Naglo usporavanje i/ili zaustavljanje, jednako kao i naglo ubrzavanje, moze ih zbuniti i uznemiriti.  Izbjegavajte dupine s mladima.  Vodite racuna da u krugu od 100 m od dupina istovremeno bude najvise jedno plovilo, a u krugu 200 m najvise tri.  Ne plivajte s dupinima, ne dirajte ih i ne hranite, radi njihove i Vase sigurnosti.  Ne bacajte smece u more, niti ga ostavljajte na obali. Slucajno progutana plasticna vrecica moze usmrtiti dupina Fotografije: 1. Dobri dupin se igra s ulovljenom ribom iglicom (Belone belone). - snimio Giovanni Bearzi/Tethys 2. Ispred Velog Losinja dobri dupini izvode vratolomne skokove. - snimio Giovanni Bearzi/Tethys 3. Neocekivanim skokom kraj camca dobri dupini znaju iznenaditi. - snimio Giovanni Bearzi/Tethys 4. Nakon sto se uvjere u vase "dobre namjere", dobri dupini rado prilaze camcu. - snimio Drasko Holcer Naslovna strana N - Dobri dupin (Tursiops truncatus) snimljen ispred Losinja, u pozadini se vidi Velebit - snimio Giovanni Bearzi/Tethys