Zbog brojnih opasnosti koje za kitove predstavljaju direktan ulov-kitolov, slucajan ulov u velike mreze, zagadenje, unistavanje i rascjepkavanje stanista (npr. gradnja brana na rijekama), pretjerani izlov ribe i uznemiravanje, kitovi su jedna su od najugrozenijih skupina sisavaca.

Rijecni dupini su posebno osjetljivi na navedene prijetnje i oni su medu najugrozenijim vrstama kitova. Vrsta kitova koja je danas vjerojatno najblize izumiranju je dupin iz rijeke Jang Ce, ciji je broj danas vjerojatno manji od 300 zivotinja.

Kitolov je bio najveca opasnost za velike kitove sve do nedavno. Populacija arktickog kita svedena je na svega nekoliko stotina u sjevernom Atlantiku, i vjerojatno jos manje u sjevernom Pacifiku, i do danas nije pokazala nikakve znakove oporavljanja unatoc zastiti. Broj plavetnih kitova takoder je sveden na nekoliko stotina od pocetnog broja od oko 250 000 zivotinja pocetkom ovog stoljeca.

Zbog drasticnog smanjenja broja osnovana je Medunarodna komisija za kitolov (IWC) s ciljem procjene brojnosti kitova usana i uljesura, i odredivanja maksimalnog dozvoljenog broja kitova za ulov. 1986. IWC je u potpunosti zabranila kitolov. Unatoc globalnom prihvacanju ove odluke, drzave kao sto su Rusija, Norveska i Japan nastavile su sa kitolovom bez milosti cak i prema vrstama kojih je ostalo svega nekoliko stotina, pod izgovorom da se radi o znanstvenom kitolovu.

1994. godine Medunarodna komisija za kitolov na svom sastanku u Australiji razmatrala je zahtjev Japana da se ponovo dozvoli kitolov. Kao protuprijedlog Francuska je predlozila da se Juzni ocean sve do 40 paralele proglasi rezervatom za kitove. Na slijedecem sastanku Medunarodne komisije za kitolov (IWC) u Meksiku prihvaceno je uspostavljanje Rezervata Juznog mora, koji se proteze sve do 40 paralele, uz izuzimanje teritorijalnih voda zemalja Juzne Amerike cije bi vode trebao obuhvatiti. Takoder je produzen moratorij na sve vrste komercijalnog kitolova uz mogucnost ponovnog odlucivanja o tom pitanju za 2 do 10 godina. Ipak, Norveska je odlucila unatoc zabrani ove godine uloviti oko 200 kljunatih (najmanjih) kitova, a Japan nastavlja sa tzv. "znanstvenim kitolovom" upravo unutar voda Rezervata Juznog mora!

Danas se kitolov provodi uglavnom na malim vrstama kitova - dupinima. Do danas ne postoji nikakav medunarodni dogovor o vrstama i broju koje se love. Najveci broj lovi Japan, uglavnom za meso za ljudsku prehranu. Problem je u tome sto je broj ubijenih zivotinja toliki da je rapidno opadanje broja neminovno.

Sto se tice slucajnog ulova u mreze, danas je to jedan od najvecih problema za kitove sirom svijeta. Najopasnije su ogromne mreze plivarice koje se bacaju u priobalnom moru i na otvorenom oceanu, a duge su kilometrima. Takvim mrezama u potpunosti se unistava more i njegov zivi svijet, jer se te mreze postavljaju s ciljem ulova samo odredenih vrsta riba, a sve ostale ulovljene zivotinje se odbacuju (kitovi, dupini, morske kornjace, ptice, ribe ...). Na taj nacin more se temeljito cisti od zivih organizama.

Unistavanje stanista takoder je ogroman problem. Razvoj priobalnog kopna dovodi do unistavanja mjesta za razmnozavanje riba i na taj nacin do smanjene mogucnosti ishrane. Osim toga priobalne vode vrlo cesto naseljavaju kitovi, pa im se urbanizacijom oduzima zivotni prostor.

Zagadivanje mora ostavlja teske posljedice na populacije kitova. Teski metali, poliklorirani ugljikovodici, radioaktivni otpad i druge otrovne tvari, zajedno sa smecem - posebno plastikom - i sve cescim izljevanjima nafte veoma ugrozavaju kitove, uzrokujuci osjetljivost na razlicite bolesti, nemogucnost razmnozavanja, trovanje ili ugibanje zbog gutanja plasticnog otpada. Osim toga uznemiravanje i "zagadivanje" mora bukom brojnih plovila, onemogucava kitovima normalno ponasanje i komunikaciju.

Do danas nije poznato da je covjek unistio neku vrstu kitova, no zbog svega navedenog cini se da je samo pitanje vremena kada ce kitovi poceti izumirati. Danas se vec primjecuje da se zbog nemogucnosti pronalazenja partnera, jer je broj jedinki sveden na svega nekoliko stotina, plavetni kitovi pare sa sebi najslicnijom vrstom - sjevernim kitom, a radaju se sterilni hibridi ili cak hibridi koji se mogu razmnozavati. Tako se nestajanje vrste jos ubrzava, jer potomstvo ne obnavlja vrstu. Osim toga u kitolov i zastitu kitova umjesana je i politika, koja zbog razlicitih ciljeva (zastita radnih mjesta na kitolovcima, protesti ribara zbog zabrane koristenja pelagickih plivarica duzih od 3 km, ...) ne dozvoljava zastitu kitova. Unatoc tome nasa je obaveza barem pokusati spasiti vrste od izumiranja, jer one ne predstavljaju samo potencijalni prirodni resurs, nego predstavljaju proizvod milijuna godina evolucije.

Kitovi - Cetacea . . . Kitolov