3.0. PRAVILA

3.1. Citiranje autora

Upotreba kratica autora vrste je standardizirana prema kraticama danih u Dodatku I pri TUTIN et al. (1968-1980, 1993), te KEW BOTANICAL GARDEN (1980). Za autore koji eventualno nisu citirani u spomenutim publikacijama, autori Popisa flore dat ce drugdje koristenu kraticu imena, izabrati izmedju eventualno vise postojecih ili ce po potrebi primjeniti novu.

3.2. Citiranje publikacija

Upotreba skracenica publikacija je standardizirana i u skladu s Dodatkom II i III pri TUTIN et al. (1968-1980, 1993), te po potrebi s nekim od popisa kratica (npr. ALKIRE, 1977; LEISTNER, 1977; PUGH, 1981; MOSSMAN, 1991). U samoj listi koristi se skracena verzija citiranja literature, kao npr.:

Acta Bot. Croat. 40: 245-250 (1981)

Listu prati bibliografija s punim citiranjem naslova prema Harvardskom konceptu (SILOBRC 1989) samo za neke svojte (vidi 4.0.), a indeksirana je prema imenima vrsta na koju se odnosi.

3.3. Sinonimika

Cilj Popisa flore nije davanje potpune sinonimije za svaku svojtu. Sinonimi, potpuni ili djelomicni daju se samo za vrste kod kojih je nuzno sprijeciti moguce nesporazume. Sinonim (ili basionim) se, takodjer, obicno daje kada kombinacija nije prethodno koristena u florama ili monografijama (ovo se uglavnom odnosi na vrste opisane u Hrvatskoj).

3.4. Svojte

Popis flore ukljucuje slijedece svojte: porodica (familia), rod (genus), vrsta (species) i podvrsta (subspecies).

3.5. Obrada kriticnih skupina

U Popisu se koristi obiljezavanje skupina blisko srodnih svojti kao agregat, npr. u okviru roda Pulsatilla:

Pulsatilla alpina agg. koji ukljucuje vrste P. alba Reichenb., P. alpina (L.) Delarbre i P. apiifolia (Scop.) Schult.

Agregati nemaju taksonomski i nomenklaturni status. Obrada kriticnih skupina u potpunosti ovisi o autoru obrade.

3.6. Tretman hibrida

Hibridi izmedju srodnih vrsta navode se samo ponekada:

1- kada je njihova ucestalost ocijenjena znacajnom i

2- kada se pojavljuju na razmjerno velikim povrsinama.

Imena hibrida slijede nomenklaturna pravila iz Clana 40. kodeksa. Oznacavaju se opseznijim nacinom,

Q. alba L. X Q. michauxii Nutt,

a u zagradi se navodi binomno ime,

Quercus X beadlei Trel.

3.7. Obrada stranih vrsta

U Popis flore se ukljucuju samo one strane vrste koje zadovoljavaju slijedece kriterije:

A-samo efikasno naturalizirane vrste. Ovo ukljucuje one svojte koje su "pobjegle" iz hortikulture (vrtovi) i rastu na stanistu koje nije u neposrednoj blizini mjesta gdje su kultivirane i takodjer, sjemenom unesene vrste. Moraju postojati izvjesca da je svojta naturalizirana na jednom ili vise odvojenih lokaliteta.

B-drvece i biljke u kulturi koje se sade i uzgajaju na vecim povrsinama i u znatnijoj mjeri.

Vrste koje ne prezivljavaju bez stalnog unosenja ne ulaze u Popis s izuzetkom pojave mijesanja s autohtonim vrstama ili zbog nekog drugog posebnog interesa. Nomenklaturno se strane vrste, pogotovo one iz kulture, trebaju rjesavati prema Clanu 28. kodeksa (BRICKELL 1980, VOSS 1983, GREUTER i HIEPKO 1989).

Flora Hrvatske