Park prirode "Kopacevski rit" proglasen je 13. 10. 1967. g.
Povrsina Parka je 17770 ha. Obuhvaca fluvijalno mocvarno podrucje u
jugoistocnoj Baranji, 14 km sjeveroistocno od Osjeka, izmedu Drave i Dunava. Ostatak je
nekadasnjeg velikog Panonskog mora iz neogena, koje se prostiralo izmedu kopnenih
gorskih lanaca Alpa, Dinarida i Karpata. Uze podrucje Kopacevskog rita (oko 7000 ha)
posebno je izdvojeno kao zooloski rezervat. Tradicija zastite ovog prostora potjece jos iz
austrougarskih vremena kada je bilo zasticeno kao elitno loviste.
Sredisnji dio Parka stalna je vodena povrsina. To je Kopacevsko jezero (oko 200
ha), povezano preko Hulovskog kanala s Dunavom. Ovim kanalom dolazi i odlazi glavna
kolicina vode Kopacevskog rita. Postoji i niz manjih vodenih povrsina koje nikad ne
presuse, a takoder su vazne za odrzanje bioloske raznolikosti ovog prostora.
Na vodenim povrsinama cvjetaju lopoc (Nymphaea alba) i lokvanj (Nuphar luteum) izmedu kojih se
ispreplicu vodena kuga, vodena leca (Lemna triscula) i orasac, a velika prostranstva
prekriva trska (Phragmites australis), sas (Carex vesicaria), rogoz (Typha latifolia i T.
angustifolia) i vodeni zabnjak.Na biotop poplavnih podrucja nadovezuju se bujne ritske prasume. To je carstvo starih
hrastova, vrba, crnih i bijelih topola, brijesta i jasena.
U proljece, zajedno s nabujalim vodama, prodire u rit golema kolicina riba na mrijest u ritske plicake. To je jedno od rijetkih prirodnih mrijestilista sarana (Cyprinus carpio), soma (Silurus glanis), smuda (Stizostedion lucioperca), grgeca (Perca fluviatilis), stuke (Esox lucius) i drugih riba dunavsko-dravske regije. Istodobno dolazi i do eksplozivnog razmnozavanja vodozemaca, posebno zaba.
Tada se pocinju gnijezditi razlicite vrste ptica. Caplje dangube (Ardea purpurea), sive
caplje (Ardea cinerea), male bijele caplje (Egretta garzetta), obicni galebovi (Larus
ridibundus), bjelobrade i crne cigre (Chlidonias hybridus i C. niger), veliki vranci
(Phalacrocorax carbo) stvaraju u trscacima i vrbicima mnogobrojne kolonije u kojima
othranjuju svoju mladuncad. Na Kopackom ritu i u njegovoj okolici boravi priblizno 30000 ptica koje su zastupane sa 267 vrsta od kojih su neke zasticene - velika bijela caplja (Egretta alba), crna roda (Ciconia nigra) i dr. Znacajne su i grabljivice: orao stekavac (Halieatus albicilla), sokol golubas (Falco cherrug), orao kliktas (Aquila pommarina), eja piljujaca (Circus aeruqinosus) i sumska usara (Asio otus).
Od sisavaca najznacajnije vrste su divlja svinja (Sus scrofa), divlja macka (Felis silvestris),
kuna zlatica (Martes martes), lasica (Mustela nivalis), lisica (Vulpes vulpes), a
jeleni (Cervus elaphus)
Kopacevskog rita smatraju se najpoznatijim kapitalnim jelenima u svijetu.
