Mi, hrvatski prirodoslovci, članovi dvadesetpet (25) znanstvenih društava okupljenih u Hrvatskom prirodoslovnom društvu, zaključili smo na sjednici Velikog vijeća održanoj 19. studenog 1996. zahtjevati od Vlade Republike Hrvatske poništenje natječaja za dodjelu koncesije za svjetioničarske zgrade - "Projekt Pharos".
Svjetioničarske zgrade, prvorazredni spomanici arhitekture prošlog stoljeća, nalaze se na hrvatskim draguljima - otocima, otočićima i hridima kao i na isturenim dijelovima kopna, što zajedno s okolnim podmorjem predstavlja neprocijenjivu nacionalnu vrijednost. S obzirom da se radi o izuzetno vrijednom dijelu naše jadranske prirodne i kulturne baštine i neponovljivim gospodarskim biozalihama, nužno je pridržavati se načela održivog korištenja. U suglasju sa Strategijom zaštite okliša i održivog razvitka u jadranskom području Republike Hrvatske koju je itradio Savjet za prirodoznanstvena istraživanja HAZU i s Nacionalnim programom razvitka otoka, kojeg je izradilo Nacionalno vijeće Republike Hrvatske, moguće je smislenim korištenjem prirodnih sustava i prirodnih bogatstava očuvati osjetljivi ekosustav otoka i mora, osigurati trajnu dobit od turizma i gospodarski boljitak stanovnika priobalja, a posebno otoka.
Odluka Vlade o raspisivanju međunarodnog natječaja za dodjelu koncesije za svjetioničarske zgrade donesena je bez predhodnih stručnih i znanstvenih procjena te nije u suglasju s pozitivnim zakonima Republike Hrvatske, ali ni s potpisanim međunarodnim konvencijama o očuvanju i zaštiti prirodne i kulturne baštine.
U Zagrebu, 19. studenog 1996
Akademik Vlatko Silobrčić
Predsjednik Hrvatskoga prirodoslovnog društva koje okuplja: