U Nacionalnom parku "Risnjak" utvrdeno je 30 biljnih zajednica, od cega 10
sumskih (asocijacija i subasocijacija).
Najveci dio povrsina Parka (2/3) obrastao je sumom
bukve i jele (Fagetum illyricum abietetosum). Ova suma zauzima visinski pojas od
podnozja do 1200 metara. Pojedinacno su jos zastupljeni smreka (Picea axcelsa), gorski
javor (Acer pseudoplatanus) i brijest (Ulmus gabra). Ovisno o reljefnim, mikroklimatskim i
pedoloskim promjenama javljaju se i razni facijesi ove sume, posebno u nizim biljnim
etazama: na plitkim dolomitnim podlogama facijes kukurijeka bozicnjaka (Helleborus
macranthus), na stjenovitim povrsinama facijes milave (Calamagrostis varia i
Calamagrostis arundinacea) itd.
Iznad 1200 m jele je sve manje, a ostaje bukva, ali znatno manjih dimenzija jer su uvjeti sve ostriji. To je pojas "pretplaninske bukve" (Fagetum croaticum subalpinum). Prostranstvom to je druga sumska zajednica u parku (526 ha). Pri vrhu planine ove su bukve tek skromno grmlje. Uz grmoliku bukvu u vrsnoj zoni Risnjaka raste i bor krivulj (Pinus mugho), takoder samo kao grm. Prema njemu i biljna zajednica nosi naziv Pinetum mughi croaticum. Ona zaprema 75 ha.
Osim tih visinski rasclanjenih sumskih zajednica u podrucju sume bukve i jele
postoji jos nekoliko azonalnih, poput otoka razbacanih zajednica, a uvjetovane su
ekoloskim razlikama pojedinih stanista (reljef, ekspozicija, tlo). Medu njima najvecu
povrsinu (345 ha) zauzima suma jele s milavom (Calamagrosteto-Abietetum). Zajednica
jele s rebracom (Blechno-Abietetum) obuhvaca mnogo manju povrsinu (82 ha). U
ponikvama visega planinskog pojasa nalazimo pretplaninsku sumu smreke (Piceetum
croaticum subalpinum). Smreka bolje podnosi hladnocu od jele, a ponikve su zatvorene
depresije s temperaturnim obratima (nize temperature i veca zasjenjenost). Ukupna je
povrsina ovih suma 92 ha. Najmanju povrsinu medu risnjackim sumskim zajednicama
pokriva gorska suma smreke (Piceetum croaticum montanum) - 34 ha. To su takoder
sume vlaznih i hladnih stanista, ali na kiseloj podlozi. Osim smreke ovdje ima i nesto jele,
te gorskog javora i bukve,
a za sloj grmlja karakteristicne su borovnica (Vaccinium mirtyllus) i brusnica (Vaccinium vitis idaea).
U zanimljive biljke risnjackih vrhova ubrajaju se poznati, ali branjem ugrozeni runolist (Leontopodium alpinum), orhideja crni vranjak (Nigritella nigra), planinski stolisnik (Achillea clavenae), alpska pavitina (Clematis alpina), dvocvjetna ljubica (Viola biflora), grozdasta kamenika (Saxifraga aizoon), obicna pasvica (Soldanella alpina), drijas (Dryas octopetala), alpski ranjenik (Anthiyllis alpestris), alpska sumarica (Anemone alpina), bijeli zvjezdan (Aster bellidiastrum), alpska suncanica (Helianthemum alpestre), skopolijeva gusarka (Arabis scopoliana), pljesevicki karanfil (Dianthus monanthos), dvobojna planinska pilica (Saussurea discolor), planincica (Trollius europaeus) i ljubicasti jaglac (Primula longiflora). U cvatu posebno su lijepi zvjezdasti ljiljan (Lilium bulbiferum), njegov srodnik zlatan (Lilium martagon), alpski kotrljan (Eryngium alpinum) i grm s rumenim cvjetovima - dlakavi pjenisnik (Rhododendron hirsutum).