Kartiranje flore, manjeg ili većeg obima provodi se u svijetu već više desetljeća. Sve veća primjena koroloških podataka u stručnim i znanstvenim disiplinama, posebno za potrebe očuvanja biološke raznolikosti čini utvrđivanje rasprostranjenosti flore izuzetno aktualnim. Brojni atlasi na nacionalnoj, regionalnoj i široj razini objavljeni tijekom proteklih nekoliko desetljeća, često su rezultat međunarodno koordiniranih aktivnosti.

Za korološke podatke koriste se pored postojećih izvora (pohranjenih u obliku objavljenih podataka ili u obliku herbarskih primjeraka) i, nesumnjivo najkvalitetniji novi podaci dobiveni obimnim terenskim kartiranjima. Preduvijet postupaka kartiranja flore je postojanje taksonomskih i geografskih referentnih jedinica. Taksonomske referentne jedinice sadržane su u "check" listama ili florama, a geografske su u većoj mjeri metodološko pitanje (primjena umjetnih površina, osnovnih polja indirektnog kartiranja, realnih koordinata nalazišta, areal površina). Izbor će ovisiti o nizu čimbenika: preciznosti izvora podataka, postojećem kadru, površini koja se kartira, usklađenosti s postojećim standardima, tehnološkim resursima, kartografskim podlogama i dr. Goleme količine podataka koje nastaju u procesu kartiranja nacionalnih flora stvaraju potrebu računalne obrade odgovarajućim postupcima (RDBMS, GIS), danas izuzetno dobro razvijenim.

Kartiranja flore Hrvatske je nužnost, no za eventualnu realizaciju potrebno je sagledati niz objektivnih teškoća: kadrovski potencijal, pouzdanost postojećih podataka, te standardizacija pojedinih postupaka. Postojeće korološke informacije nekoegzistentne su s obzirom na taksonomiju (nedostatak suvremene revizije), preciznost (od 13 - 50% podataka nije dovoljno pouzdano), starost (77 - 86 % podataka starije je od 50 god.), kartografsku podlogu, te primjenjenu metodu geokodiranja (realne koordinate, MTB, UTM). Stoga se kao nužan korak nameće standardizacija postupaka i metoda u svrhu obrade postojećih i sabiranja novih podataka.

Prijedlog standarda za potrebe kartiranja flore Hrvatske u ovom radu nastoji vodi računa o izvedivosti u danim uvijetima i kompatibilnosti sa sličnim projektima u Europi.

Prijedlog određuje: taksonomske referentne jedinice, metodu indirektnog kartiranja, geografske referentne jedinice (MTB osnovna polja, standardne oznake i nazivlje MTB polja, MTB 1/4, 1/16 i 1/64 osnovna polja za manja područja), kartografske podloge, prikaz rasprostranjenosti na kartama mjerila 1 : 4.000.000 (Transvers Mercator projekcija, 5. zona, centralni meridijan 15°), mreže osnovnih MTB polja, i konceptualne primjere za gradnju baza podataka.

Za potrebe olakšane izmjene podataka i standardnog akumuliranja prijedlog definira i standardne oznake i nazivlje UTM polja, mreže osnovnih UTM polja, geografske regije, pripadno nazivlje i razgraničenje.

Za potrebe tehničke primjene prijedloga, sadržane su i slijepe karte Hrvatske dostupne na različitim medijima i formatima, te podrška odgovarajućeg Internet servisa.