Kartografske podloge

Za svaki, iole ozbiljniji, pokušaj kartiranja flore prvi preduvijet je široka i laka dostupnost kartografskih podloga odgovarajućeg mjerila. One služe, kako snalaženju na terenu, tako i geokodiranju nalazišta iz svih izvora podataka. Za direktno kartiranje zahtjevi na kartu nisu veliki. Dovoljno kvalitetna koordinata nalazišta, a za nacionalnu razinu, može se dobiti i s karata mjerila 1 : 50.000, a osobito s krupnijih mjerila (Tab. 3). Posebne zahtijeve na kartu postavlja rastersko kartiranje. Podrazumijeva se da, u idelanom slučaju, karata s kojom se na teren dolazi ima ucrtana odabrana osnovna polja. MTB kvadrat je stoga tako definiran da odgovara jednom listu karte 1 : 25.000 (10' x 6', srednjeeuropski izrez), te dokle god se istraživač kreće na terenu obuhvaćenom jednom kartom, nalazi se na jednom MTB polju (čija je oznaka, uz to, otisnuta u gornjem desnom uglu). Karte ovakvog izreza za UTM polja ne postoje (s obzirom da su kilometarska), ali mogu sadržavati ucrtanu UTM mrežu (npr. na kartama mjerila 1 : 300.000 označena je mreža 10 x 10 km, mjerila 1 : 100.000 ucrtana je mreža 1 x 1 km). Dostupnost karata i praktičnost upotrebe bila je jedan od razloga izbora polja 10 x 10 km koji odgovaraju izrezu karata 1 : 25.000 kod kartiranja flore Briatnije (PERRING & WALTERS 1962) . Izbor tipa rasterskog kartiranja, stoga, u dobroj mjeri ovisi i o rascpoloživosti adekvatnih karata, te njihovoj dostupnosti.