Izvori i obim podataka

Postojeći izvori koroloških podataka u Hrvatskoj vezani su uz primjerke pohranjene u šest registriranih herbarijskih zbirki: ZA, ZAHO, ADRZ, RI, MAKAR (HOLMGREN et al. 1990) i CNHM (usmeno priopćenje S. Fidler), nekoliko privatnih zbirki i objavljene pisane materijale tijekom cijelokupne botaničke aktivnosti na ovim prostorima.

Osnovni problemi vezani uz korološke informacije pohranjene u obliku herbarijskih zbirki je, ponekada, smanjena dostupnost i njihovo loše stanje (tehničko i nomenklaturno). Niti za jedan herbarij nije izrađen indeks, što upotrebu istih u svrhu dobivanja koroloških podataka znatno otežava i usporava. Također, niti jedan herbarij ne raspolaže računalnom obradom svoje građe (pripadna baza podataka).

Upotreba, u publikacijama citiranih nalazišta za pojedine svojte, nešto je jednostavnija, mada je nedostatak bibliografije hrvatske flore akutan. Radovi na izradi bibliografije hrvatske flore (u tijeku) pokazuju velike teškoće u nalaženju, osobito, starijih referenci kao i veliku količinu pogrešaka kod sekundarnog citiranja nekog rada.

Struktura podataka, tijekom preliminarnih aktivnosti rada na korologiji papratnjača Hrvatske, pokazuje da 23.5 % nalazišta potječe iz zbirki (ZA, ZAHO), a da je 76.5 % nalazišta citirano u literaturi sa 116 prosječnih nalazišta po vrsti.

Ukupan obim podataka koji bi se mogao očekivati tijekom izrade nacionalnog atlasa skupine Cormobionta, a na temelju terenskog kartiranja (s pretpostavljenih 4500 vrsta, 555 MTB polja i cca 600 vrsta po polju) bio bi oko 350.000 zapisa. Procjenjeni broj podataka pohranjen u zbirkama i literaturi (a na temelju rada na papratnjačama) kreće se oko 550.000 zapisa. Ukupan broj zapisa svojta - nalazište, mogao bi biti oko 1 milijun (bez pratećih atributa).