Mogućnosti

Da li je, a na temelju rečenog, kartiranje flore Hrvatske nemoguće u ovom trenutku. Odgovor je ne. Kartiranje flore je, svakako, moguće.

Pokretanje nacionalnog projekta kartiranja flore, koji bi mobilizirao sve ili gotovo sve koji mogu doprinjeti, organizacija središnjice i mreže suradnika (šumarije, biologe zaštićenih objekata i škola, NVO-e, volontere) u svrhu sabiranja materijala i dr., čini se, u ovom trenutku, malo vjerojatnim.

Kartiranje geografski ograničenih područja, pojedinih svojti, a u različite svrhe, je, međutim, moguće. Takve aktivnosti odvijale su se i odvijati će se i ubuduće u okviru znanstvenog rada i izrade ciljnih studija unutar različitih područja (npr. nacionalnih parkova). I pored smanjenog intenziteta u odnosu na proteklo razdoblje, herbarski materijal se i dalje sabire, a literaturni podaci objavljuju. Praktični primjeri kartiranja po osnovnim poljima i relativno velikih područja od strane malih ekipa, optimističan su nagovještaj mogućnosti. Čak i postojeći podaci, i pored prigovora koji im se mogu uputiti, bolja su informacija od nikakve. Npr. preliminarni rad na izradi karata rasprostranjenosti papratnjača ukazao je, za neke svojte, manjkavosti Atlasa flore Europe za područje Hrvatske (JALAS & SUOMINEN 1972-1991).

Prvi korak je, svakako, standardizacija svih nužnih elementa i metoda i primjena istih u praksi. Skup metoda, koje primjenjene kod: (1) sabiranja biljnog materijala za zbirke, (2) bilježenja nalaza prilikom terenskih izlazaka i (3) navođenja lokaliteta u pisanim dokumentima (radovi, monografije, knjige i dr.), osiguravaju postupno akumuliranje, nadasve kvalitetnih i usklađenih koroloških podataka. Ovakve informacije (kao navodi na herbarskim etiketama, terenskim listama, fitocenološkim snimkama, znanstvenim i stručnim radovima) standardizirane po formatu i obimu, voditi će u postupnu gradnju sadržaja karata rasprostranjenosti.