Pravilni odabir geografskih referentnih jedinica za Hrvatsku je izuzetno težak iz tri razloga:

(1) postojanje podataka geokodiranih na različite načine,

(2) dostupnost kartografskih podloga i

(3) kompatibilnost s drugim europskim projektima.

Kod odabira georeferentnih jedinica, na raspolaganju stoje dvije solucije:

(1) usvajanje nekog od postojećih sistema ili

(2) razvoj nacionalnog sistema.

Teškoća odabira jednog ili drugog, leži u činjenici, da za oba u Hrvatskoj nema odgovarajuće kartografske podloge. Tiskane karte s unešenom UTM mrežom, strane su proizvodnje, rijetke su u nas i stoga slabo dostupne. Sličan je slučaj i s MTB poljima, s obzirom da im naše karte mjerila 1 : 25.000 izrezom ne ogovaraju (Sl. 4).

Najčešće rješenje kojem pribjegavaju korisnici jednog ili drugog sistema u nas, je ručno ucrtavanje takovih mreža na dostupnu topografsku kartu. Najčešće su to karte 1 : 50.000 (tzv. "specijalke"), 1 : 100.000 ili čak i auto-karte sitnijeg mjerila (ł 1 : 500.000). Zbog povećane nepouzdanosti (Tab. 3) geokodiranja u pojedinim slučajevima (osobito kod rada na manjim područjima) karte mjerila sitnijeg od 1 : 100.000 ne mogu se preporučiti. Također, ručno ucrtavanje UTM mreže, zbog njene osobitosti, postaje izuzetno složeno.

Razvoj nacionalnog georeferentnog sistema ima sve pogodnosti prilagođenosti na uvijete u Hravtskoj. Definiranje novog, nacionalnog osnovnog polja, prema izrezima karata 1 : 25.000, analogno razvoju MTB polja (koje su komercijalno dostupne i kompatibilne sa svim sitnijim mjerilima), rješilo bi problem geokodiranja u svim prilikama. Takva polja, veličine 7.5' x 7.5', približno su iste površine kao i srednjeeuropski MTB pravokutnici, te je i pouzdanost slična. Djeljiva su na manje podjedinice istim kriterijima za potrebe kartiranja manjih područja i povećane točnosti (Sl. 1). U površini definiranoj kao 1° x 1° (karta mjerila 1 : 200.000) nalazi se ukupno 8 x 8 karata 1 : 25.000, tj. 64 osnovnih polja (analogno 60 MTB polja). Sličnim postupkom poslužile su se i neke druge zemlje (NYÁRÁDY & VICOL 1969, ROMPAEY & DELVOSALLE 1972).

Nedostatak ovakve, ili slične nacionalne mreže, kreirane temeljem istih niti vodilja kao i tridesetih godina u srednjoj Europi, je njeno nepodudaranje s već započetim međunarodnim projektima čiji je Hrvatska, po svojem zemljopisnom položaju, dio (zasnovanim na UTM ili MTB mreži) (Sl. 4). Nemogućnost uklapanja koroloških podataka Hrvatske flore u atlase širih geografskih zahvata bio bi golemi problem.

Slika 4. Odnos A/ karte mjerila 1 : 100.000 (deblja puna linija), B/ karte 1 : 50.000 (tanja puna linija), C/ "nacionalne mreže" zasnovane na kartama 1 : 25.000 (tockasta linija) i D/ MTB osnovnih polja (crtkana linija)

Očito, je iz rečenog, da ne postoji sistem geografskih referentnih jedinica koji može zadovoljiti sve uvjete i potrebe. Izbor bilo kojeg, iz jednog razloga (npr. kompatibilnost s Europom), ima nepovoljne posljedice po druge aspekte (npr. teškoće primjene u Hrvatskoj) i obrnuto. U nastojanju iznalaženja optimalnog rješenja predlažem:

1. metodu indirektnog kartiranja primjenom srednjeeuropske MTB mreže s poljima 10' x 6' i poljima 5' x 3' (MTB 1/4) za nacionalnu razinu, upotrebu imenika osnovnih polja, te tetradnu podjelu na manja polja (1/16, 1/64) za primjenu na manjim područjima (Sl. 1).

Obrazloženje: Iako izrez karata 1 : 25.000 u Hrvatskoj ne odgovara MTB polju (onako kako je zamišljeno), njihova primjena je moguća s:
• kartama mjerila 1 : 100.000 čije je okvir podudaran s granicama osnovnih polja te ih sadrži 15 (3 x 5 za MTB), tj 60 (6 x 10 za MTB 1/4) (Sl. 4, Tab. 4)
• kartama mjerila 1 : 50.000 čiji je okvir podudaran s 1˝ osnovnim poljem, dakle s "malim MTB poljima 1/4" dimenzija 5' x 3' (Sl. 5).

Originalna numeracija MTB mreže završava na 45° g. d. s brojem 09, a na istoku na 19° g. š. s brojem 79. Ovu numeraciju valja produžiti na jug, zaključno do oznake osnovnog polja 36, a na istok do zaključno osnovnog polja 82. . Ukupan broj osnovnih polja kopnenih područa Hrvatske je 557. Površina najsjevernijeg (9464) je 142 km2, a najužnijeg (3577) 152 km2. Očekivana distorzija u smjeru istok - zapad može se tolerirati.

Upotreba MTB polja na manjim područjima, a u svrhu kartiranja, treba pratiti standardnu srednjeeuropsku podpodjelu (Sl. 1): na 1/4 (5' x 3') (Prilog 2), 1/16 (2.5' x 1.5') i 1/64 (1.25' x 0.75'). Polja 1/64 osnovnog MTB polja imaju stranicu cca 1.5 x 1.5 km (2.25 km2) (Tab. 2), te su pogodna za rad na najmanjim područjima. Minutnu podjelu MTB polja treba izbjegavati zbog nekompatibilnosti sa standardnom podjelom 1/16 i 1/64 (Sl. 1), ali ako se ovako sabrani podaci (za lokalne potrebe) generaliziraju na 1/4 i samo osnovno polje, kompatibilnost postoji (Tab. 4).

Za potrebe lakšeg snalaženja i sprječavanja pogrešaka prilikom upotrebe, svako je osnovno polje kopnenog područja Hrvatske imenovano prema naseljenom mjestu ili geografskom pojmu koje se unutar njega nalazi (Prilog 3). Kao osnovni kriterij za imenovanje korišteni su neki raniji popisi (vidi gore), ali je nazivlje korigirano prema popisu stanovnika i naseljenih mjesta iz 1991. god. Sva osnovna polja koje sječe granica Hrvatske sa susjednom državom imenovana su prema naselju ili geografskom pojmu u Hrvatskoj. Pojedina mjesta, najveća u svom polju, jednakog su imena (npr. Mlinište u polju 1356 i 3071). U ovakvom slučaju, jednom od polja dan je naziv po drugom mjestu iako je ono manje, ili po drugom geografskom pojmu (npr. 1356 Mlinište, 3071 Slivno - Ravno).

Primjena ovakve mreže osigurava kompatibilnost sa srednjeeuropskim projektom i relativno laku primjenu u našim prilikama. S druge strane, smanjuje se kompatibilnost i laka izmjene podataka s europskim projektom kartiranja flore koji se zasniva na UTM mreži. Olakotna je činjenica da su osnovna UTM polja Atlasa flore Europe 50 x 50 km (Sl. 2/B,3), te bi generalizacija (iz veće u manju preciznost), uz stanovitu toleranciju, bila moguća.

Ukoliko se terenski (ili drugi) rad zasniva na kartama TK50 ili TK100 nužno je ustanoviti koja se MTB polja na takvom listu nalaze.

Postupak nalaženja osnovnog MTB polja na karti TK50

1. očitati naziv lista karte (npr. TK50 Zagreb 1)
2. pronaći položaj lista (TK50 Zagreb 1) na Prilogu 9 uz pomoć Priloga 11 (TK100 Zagreb)
3. preklopiti MTB mrežu (Prilog 1) s kartom na Prilogu 9
4. ustanoviti odnos MTB polja prema izrezu lista (Zagreb 1) i Sl. 5.
5. očitati numeričke oznake MTB polja (za TK50 Zagreb 1 to su polja: 0059, 0060/1, 0060/3, 0159, 0160/1, 0160/3, 0259/1, 0259/2, 0260/1)
6. po potrebi ucrtati MTB mrežu na kartu TK50.

1. očitati naziv lista karte (npr. TK100 Zagreb).
2. pronaći položaj lista karte na Prilogu 11.
3. preklopiti kartu s MTB mrežom (Prilog 1) s kartom koja sadrži izrez karata TK100 (Prilog 11)
4. očitati numeričke oznake MTB polja koje se nalaze na odabranom listu (za TK100 Zagreb to je 15 polja: 0059, 0060, 0061, 0159, 0160, 0161, 0259, 0260, 0261, 0359, 0360, 0361, o459, 0460, 0461)
5. po potrebi ucrtati MTB mrežu na kartu TK100

1. kartiranje po UTM poljima pratiti i metodom direktnog kartiranja, tj. bilježiti kao prateću informaciju i realnu koordinatu nalazišta (opažanja) geografskom dužinom i širinom.

Obrazloženje: Podaci sabrani na ovakav način najveće su preciznosti, a mogu se lako (osobito računalom) konvertirati u bilo koji tip osnovnog polja. Točka na karti koja predstavlja nalazište pokriva, kao simbol, stanovitu površinu. Na karti Hrvatske mjerila 1 : 4.000.000, točka promjera 2 mm koja označava nalazište, ima promjer na terenu 8 km, te pokriva površinu od oko 50 km2. Stoga za česte svojte, koje predstavljaju najveći problem direktnog kartiranja, a za potrebe nacionalnih karata rasprostranjenosti, nije potrebno uzimati koordinatu na terenu učestalije od svakih 3 - 6 km. Iako je ovakav pristup, svakako, dodatno opterećenje terenskom radu (ne preveliko uz uporabu GPS-a), daje informacije iskoristive i za druge oblike osnovnih polja i metoda kartiranja.

Obrazloženje: kvalitetan opisni prikaz nalazišta (opažanja) i to počevši od viših k nižim geografskim pojmovima, može se naknadno geokodirati direktnom metodom uz sve, već navedene, pogodnosti koje ona ima. Ovaj se postupak ionako primjenjuje kada se obrađuju korološki podaci u literaturi i zbirkama. Pažnja posvećena ovom dijelu rada smanjiti će uočenu slabu iskoristivost postojećih podataka. Kao poseban dodatak opisnom navođenju nalazišta, svakako, je od pomoći i određivanje Gauß-Krüger koordinate ili sl. (vidi prije).