Leptiri pripadaju skupini kukaca koji su uz kornjase (Coleoptera) gotovo najbolje istrazeni na podrucju Republike Hrvatske. Stupanj istrazenosti faune leptira nije ravnomjerno rasporeden, pa tako i na prostoru Gorskog kotara postoje mnoga podrucja koja nisu bila obuhvacena sistematskim lepidopteroloskim istrazivanjima.
Centralno-planinsko podrucje Hrvatske koje uz Gorski kotar obuhvaca i podrucje Like predmetom je kontinuiranih entomoloskih istrazivanja od druge polovine XIX stoljeca. Prve znacajnije podatke o fauni leptira Gorskog kotara nalazimo kod MANNA (1867), koji prikuplja materijal pretezno na prostoru Josipdola. U proslom stoljecu znacajni prilog poznavanju faune leptira ove regije nalazimo u obimnom djelu ABAFI- AIGNER et al. (1896,) koji obradujuci faunu leptira ondasnjeg podrucja Ugarske iznosi i mnogo podataka koji se odnose na prostor Hrvatske. Od nasih entomologa do prve polovine XX stoljeca najznacajnije priloge o fauni leptira Hrvatske objavljuje nadsumar GJURO KOCA (1900, 1901, 1925, 1925a), koji je u svojim radovima orjentiran na istrazivanje kontinentalnog dijela Hrvatske. Osim njega za podrucje Gorskog kotara u ovome periodu znacajne priloge objavljuju GRUND (1916, 1918), te GUSIC 1917. godine. Poslije KOCE podrucje Gorskog kotara nije bilo predmetom sistematskih lepidopteroloskih istrazivanja. Ona se nastavljaju tek 1978. godine ekolosko-faunistickim radom KOVACEVICA & FRANJEVIC-OSTRC o fauni Macroheterocera u nekim sumskim zajednicama Hrvatske. Najdetaljnija istrazivanja faune Macrolepidoptera Gorskog kotara provedena su sedamdesetih i osamdesetih godina na prostoru gornjeg toka rijeke Kupe (LORKOVIC & MLADINOV, 1971; MLADINOV & LORKOVIC, 1979, 1985; MLADINOV 1976, 1977, 1978, 1980, 1983, 1985, 1990), pretezno na lokacijama Hrvatsko i Osilnica. U novije vrijeme priloge poznavanju faune leptira centralno-planinskog dijela Hrvatske nalazimo u radovima LORKOVIC (1977, 1985, 1993), MLADINOV & LORKOVIC (1985), KUCINIC (1990, 1992) i KUCINIC et al. (1993, 1994).
Gorski kotar smjesten je u zapadnom dijelu centralno-planinskog podrucja Hrvatske izmedu njenog nizinskog-kontinentalnog i primorskog dijela. Klima je planinska sa obilnim padalinama u proljece, jesen i zimu (kisa i snijeg). Zbog velike blizine mediterana (petnaestak kilometara zracne linije) i kontinentalnog dijela Hrvatske, ovo je podrucje pod znacajnim utjecajem mediteranske i kontinetalne klime. Planina Risnjak i Nacionalni park "Risnjak" smjesteni su u sredisnjem dijelu Gorskog kotara. Odlikuju ih podrucja bogata raznolikom vegetacijom medu kojom dominiraju asocijacije crnogoricnih suma. Podrucje gornjeg toka rijeke Kupe zauzima dolinu udaljenu desetak kilometara od Risnjaka sa nadmorskom visinom izmedu 200 i 300 metara. Po svojim biotopima mocvarnog i vodenog karaktera, te vlaznim livadama uz tok rijeke Kupe, ovo se podrucje odlikuje specificnim faunistickim i ekoloskim karakteristikama.