Nacionalni park “Risnjak” proglasen je 15. 09. 1953. g. (“Narodne novine” br.27/54).
Povrsina Parka je 3198 ha, a obuhvaca sredisnje, najvise i najzanimljivije podrucje
risnjackog masiva. Planinski masiv Risnjaka (Veliki Risnjak, 1528m) dominira
sjeverozapadnim dijelom Gorskog kotara. Gorski kotar je izrazito planinsko podrucje,
smjesten na zapadu Hrvatske. U geotektonskom smislu Gorski kotar pripada planinskom
sustavu Dinarida, a ujedno je i najsumovitiji prostor Hrvatske.
Znacaj je Risnjaka u tome da se na neveliku prostoru, zahvaljujuci cvorisnom prostoru Gorskog kotara, preplicu cetverostruki klimatski utjecaji: ostra alpska klima, blago podneblje Jadrana, kontinentalne odlike Panonske nizine i gorska svjezina Dinarida. Tu susrecemo vrijedne prirodne pojave, prasumske predjele i netaknute gorske visove, dinarski krs specificne hidrografije i oblika. Posebno je poucna visinska rasprostranjenost vegetacije, osobito vegetacije ponikvi.
Risnjak je izgradeni od vapnenca i dolomita ili glineno-laporovitog sedimenta odredene
geoloske starosti. Prema tipu reljefa to je krs, s tipicnom krskom morfologijom, ali osim
najvisih vrhova sve drugo je pod sumom ("pokriveni krs").
Zbog karbonatne podloge sva oborinska voda brzo se gubi kroz pukotine u podzemlje, pa u Nacionalnom parku nema vodotoka osim manjeg povremenog potoka - ponornice u Leski. Podzemni hidrografski sustav gravitira porjecju Kupe, odnosno crnomorskom slivu. Svjeza ljeta, duge snjezne zime i obilje oborina glavna su obiljezja risnjackog podneblja. Najvise oborina donosi jesen, sto znaci da je Risnjak u maritimnom mediteranskom oborinskom rezimu.
Vise od dvije trecine Nacionalnog parka vode se danas kao strogi rezervat. Sume i ostala priroda prepustaju se slobodnoj sukcesiji, bez sjece i bez utjecaja covjeka.
