U risnjackim sumama prisutni su brojni sisavci. Najmarkantnija zivotinja Risnjaka
jest mrki medvjed (Ursus arctos). Racuna se da ih u parku ima desetak. Od ostalih zvijeri
nalazimo divlju macku (Felis silvestris), kunu zlaticu (Martes martes), kunu bjelicu
(Martes foina), malu lasicu (Mustela nivalis), trajno zasticenog zerdava (Mustela erminea),
tvora (Mustela putorius) i jazavca (Meles meles). Od 1974. g. ovdje opet zivi ris (Lynx lynx). Posljednji autohtoni primjerci risa ustrijeljeni su polovinom proslog stoljeca, a ovaj
sadasnji doselio je iz susjednih planina u Sloveniji. Od dvopapkara u parku zivi oko 40-ak
jelena (Cervus elaphus)
, srne (Capreolus capreolus), a na strmim i tesko pristupacnim
vrhovima divokoze (Rupicapra rupicapra).
Vuk (Canis lupus) i divlja svinja (Sus scrofa)
pojavljuju se u parku prolazno. Rijedak je obicni zec (Lepus europaeus), ali je vrlo brojan puh (Glis glis). Stalan je stanovnik vjeverica (Sciurus vulgaris). Od malih sisavaca
susrecemo jeza (Erinaceus sp.), obicnu krticu (Talpa europea), miseve, rovke i sismise.
Ornitoloskim istrazivanjima utvrdeno je se na Risnjaku gnijezdi cak 51 vrsta ptica,
pretezno u sumama. Vrlo su znacajne dvije rijetke vrste sumskih koka, veliki tetrijeb
(Tetrao urogallus) i sumska jarebica (Tetrastes bonasia). Od danjih grabljivica u nacionalni
park dolaze orao zmijar (Circaetus gallicus), jastreb kokosar (Accipiter gentilis), skanjac
osas (Pernis apivorus), suri orao (Aquila chrysaetos) i najcesci od njih skanjac misar
(Buteo buteo). Velika usara (Bubo bubo) i sumska sovina (Strix aluco) nocne su
grabljivice i stalni stanari risnjackih suma. Ceste su dupljasice, crna zuna (Dendrocopus
martius), siva zuna (Picus canus) i veliki djetao (Dendrocopus major). Iz porodice vrana
pojavljuje se kreja ljesnikara (Nucifraga carymatactes) i sojka krestalica (Garrulus
glandarius) te gavran (Corvus corax). U sumi bukve i jele gnijezde se cetiri vrste sjenica,
sjenica velika (Parus major), sjenica jelova (Parus ater), sjenica planinska (Parus
montanus) i sjenica kaporasta (Parus cristatus). Tu su i cetiri predstavnika porodice
drozdova,
crni kos (Turdus merula), drozd imelas (Turdus viscivorus), drozd cikelj
(Turdus ericetorum) i crvendac (Erithacus rubecola). Ornitofauni parka pripadaju jos
obicni brgljez (Sitta europea), puzavac kljukavac (Cerhia familiaris), strijez palcic
(Troglodytes troglodytes), crnoglava grmusa (Sylvia articapilla), obicni zvizdak
(Phylloscopus collybita), sumski zvizdak (Phylloscopus sibilatrix), zlatoglavi kraljic
(Regulus regulus), vatroglavi kraljic (Regulus ignicapillus), siva muharica (Muscicapa
striata), muharica crnoglava (Ficedula hypolenea), zimovka cucurin (Pyrrhula pyrrhula) i
zeba bitkavica (Fringillacoelebs). Porastom nadmorske visine pticji je svijet sve siromasniji.
U pretplaninskoj sumi bukve obitava bjelohrpteni dijetao (Dendrocopus leucotus) i
crnoglava sjenica (Parus palustris), crvenrepka kovacic (Phoenicurus phoenicurus) i
trepetljika strljekavica (Anthus trivialis). Sumu bora krivulja nastanjuju posebne pticje vrste
planinski kos (Turdus torquatus), popic sivi (Prunella modularis), grmusa cevrljinka
(Sylvia curruca) i crvenorepka kovac (Phoenicurus ocruros).
Fauna kukaca (Insecta), pauka (Aranea) i stonoga (Myriapoda) Risnjaka slabo je
istrazena. Od kukaca promatrani su skokunci, skakavci, zoharasi, opnokrilci, muhe, leptiri
(Lepidoptera ),
kornjasi (Coleoptera), strizibube (Cerambicidae) i potkornjaci (Scolitidae). Osobito brojni i zanimljivi su
leptiri kojih je od 90 vrsta, cetrdesetak dnevnih.
Od mekusaca primjecen je veci broj puzeva (Gastropoda ). U potocima Bela voda i Velika voda zastupljeni su potocni raci (Astacus astacus), a od riba zadrzava se pastrva (Salmo truta).
Od vodozemaca najcesci je pjegavi dazdevnjak (Salamandra salamandra), potom
planinski dazdevnjak (Salamandra atra)
, obicna hrzenica, zuti mukac i gubavica. Od gmazova tu je zidna gusterica
(Lacerta muralis ), a
zmija nema mnogo vrsta: bjelouska (Natrix natrix ) u nizim predjelima, a na stjenovitim terenima
otrovnice poskok (Vipera amodytes)
i ridovka (Vipera
berus).
