O biologiji kitova

Kitovi (Cetacea) su red sisavaca koji cijeli svoj zivot provodi u vodi, i zbog toga su razvili mnoge prilagodbe na takav nacin zivota. Tijelo im je vretenasto, bez straznjih udova, sa reduciranim prednjim udovima i snaznim, horizontalno postavljenim, repom za pokretanje. Nosnice su se pretvorile u nosne otvore smjestene na vrhu glave da bi im olaksale disanje za vrijeme plivanja. Kitovi zubani imaju jedan, a kitovi usani dva nosna otvora na vrhu glave.

Redu kitova (Cetacea) pripadaju tri skupine - jedna skupina izumrlih kitova - Archaeoceti - prakitovi poznati samo iz fosilnih ostataka, i dvije skupine (podreda) danas zivucih kitova - Mysticeti - kitovi usani (skupina koja se zapravo naziva kitovima i ukljucuje deset poznatih vrsta) i Odontoceti - kitovi zubani (skupina koju nazivamo dupini uz neke iznimke, npr. kit ubojica ili Orka, i ukljucuje 68 danas poznatih vrsta). Razlika izmedu ove dvije skupine je ocita vec i iz njihovih imena. Kitovi usani imaju niz ploca s gornje strane usta, napravljenih od keratina ili rozine, tvari od koje su takoder napravljeni nokti i kosa. To su zapravo izbocine nepca. Usi kitovi koriste za procjedivanje hrane, koja moze biti bilo planktonski racici, nazvani krill, ili jata riba. Velicina, broj i oblik usi se razlikuju od vrste do vrste ovisno o hrani kojom se hrane.

Kitovi zubani svi imaju zube. Broj i njihov izgled vrlo se razlikuju ovisno o hrani koju uzimaju. Tako oni koji se hrane uglavnom lignjama i slicnim organizmima imaju malo ili gotovo nemaju zube, dok oni cija je ishrana raznolika ili se bazira na ribama imaju mnogo zuba i produljen kljun.

Vecina velikih vrsta kitova pripada skupini usana, kao npr. plavetni kit (Balaenoptera musculus) dug preko 30 m, ali ima i manjih vrsta (najmanja oko 7 m). Ta najmanja vrsta, kljunasti kit, je jedina vrsta usatih kitova koja njie dozivjela drasticno opadanje brojnosti zbog komercijalnog kitolova. Mnogi kitovi usani prelaze ogromne udaljenosti svake godine, izmedu svojih ljetnih podrucja hranjenja u polarnim vodama i zimskih podrucja razmnozavanja u tropima. Medutim postoji pravilo da kitovi sjeverne hemisfere ne prelaze u juznu i obratno. Opcenito govoreci, kitovi usani zive u malim drustvenim zajednicama, iako se mogu sakupiti u velika krda, kao npr na bogatim podrucjima hranjenja.

Raspon u velicinama zubatih kitova takoder je velik, od 18 m duge uljesure (Physeter catodon) do najmanjih dupina koji su manji od 2 m. Oni naseljavaju nevjerojatno raznolika stanista, od otvorenog mora, obalnih voda do rijeka; neki prelaze velike udaljenosti od mjesta razmnozavanja do mjesta zimovanja, dok su drugi relativno vezani za mala podrucja od svega nekoliko desetaka km2 tijekom cijelog zivota.

Njihov drustveni zivot je takoder vrlo raznolik. Neke vrste zive u malim skupinama ili cak same, a druge u krdima od po nekoliko stotina zivotinja, koja opet mogu biti sastavljena od manjih drustvenih jedinica. Neke vrste imaju vrlo fluidne zajednice u kojima se pojedine jedinke krecu od grupe do grupe bez nekog posebnog reda; druge pak provode cijeli zivot unutar skupine u kojoj su rodeni. Hijerarhijski sistemi takoder se vrlo razlikuju, od matrijarhata do patrijarhata ili harema.

Fosilna povijest kitova je djelomicno nepotpuna i nepoznata, ali opcenito je prihvacena cinjenica da su se kitovi razvili od predaka koji su zivjeli na kopnu, a u vodu su se vratili prije nekih 70-90 mil. godina. Archaeoceti - prakitovi, zivjeli su prije nekih 45-55 mil godina, a danasnje vrste kitova u moru su prisutne nekih 10-12 mil. godina.

Tijekom svog razvoja kitovi su naselili razne tipove morskih i rijecnih ekosistema. Mogu se kretati kroz vodu brzinom i u dubine dovoljno velike da mogu uhvatiti plijen i izbjeci predatore, izmjeniti zrak bez prekida u kretanju, zadrzati tjelesnu temperaturu konstantnom u okolisu koji uzima toplinu mnogo brze nego zrak, i mogu u vodi donijeti na svijet svoje potomstvo. Mladuncad kitova je u relativnom odnosu prema velicini majke veca nego ona kopnenih sisavaca upravo zbog lakseg zadrzavanja tjelesne topline.

Osjet dodira je vrlo vazan za kitove. Vid u zraku i vodi varira kod razlicitih vrsta, od nekih rijecnih dupina koji razlikuju samo tamno i svijetlo, do vrsta koje imaju izvanredan vid u oba medija. Vecina vrsta proizvodi razlicite zvukove koji imaju drustveni znacaj, kao npr. "pjesma" grbavih kitova ili zvizduk-potpis dupina. Mnogi zubati kitovi takoder koriste eholokaciju za snalazenje i trazenje plijena.

Osnovna sistematika kitova:

(najpoznatije i vrste zabiljezene u Jadranu)

Red: Cetacea - kitovi

Sistematika prema: M.Klinowska: Dolphins, porpoises and Whales of the World - The IUCN Red Data Book. IUCN, Gland, Switzerland, 1991.

Kitovi - Cetacea . . . Zastita