4.0. UNUTARNJA ORGANIZACIJA POPISA

4.1.Oznake i kratice u Popisu

U Popisu se koriste slijedece kratice:

excl.- exclusive
incl.- inclusive
s.l.- sensu lato
s.s.- sensu stricto
subsp.- subspecies
ssp.div.- subspecies diversae
nom.ambig.- nomen ambiguum
nom.nud. - nomen nudum
non al. - non aliorum (auctorum)
p.p. - pro parte
sec. - secundum
s.n.- sine numero (bez broja u zbirci)
agg.- agregat (vidi 3.5)
+- mala vrsta agregata (vidi 3.5)
- u Dodatku 1 Popisa dodatna literatura (vidi 3.2)
Ex,E,V,R,I,K,O,nt- oznaka ugrozenosti prema IUCN kategorizaciji (vidi 4.1.1)
!- lat. "vidi" - autor vidio holotip, lektotip ili neotip
* - polimorfna svojta
cult.- kultivirana svojta (vidi 3.7 B)
nat.- naturalizirana svojta (vidi 3.7 A)
?- dubiosus, sporni taksonomski status ili sporno pojavljivanje u Hrvatskoj
Z- svojta zasticena Zakonom o zastiti prirode u Republici Hrvatskoj
- endemicna svojta (vidi 4.1.2)

Vecina kratica uobicajena je u botanickoj literaturi i ne zahtijeva posebno tumacenje.

4.1.1. Oznaka ugrozenosti prema IUCN kategorizaciji

U Popis su ukljucene oznake ugrozenosti prema IUCN Conservation Monitoring Centre (1983). Osnovne kategorije su:

U popisu su oznake ugrozenosti dodane uz odgovarajuce svojte na temelju dva izvora: Popisu rijetkih, ugrozenih i endemicnih biljaka Europe (IUCN, 1983) i Crvenoj knjizi biljnih vrsta Republike Hrvatske (SUGAR, 1994). Ukoliko se status neke svojte razlikuje izmedu nacionalne i regionalne razine, dana su oba IUCN stupnja, prvi na nacionalnoj (Hrvatska), a drugi na regionalnoj razini (Europa) (npr. Botrychium matricariifolium (Retz.) A.Br. ex Koch, ER).

4.1.2. Endemicne vrste

Stanovit broj endemicnih vrsta Hrvatske nije ukljucen u popise rijetkih, ugrozenih i endemicnih biljaka. Njihov status tek ocekuje punu valorizaciju i procjenu. U Popisu su oznacene samo pripadnim znakom - * (poglavlje 4.1). Za takve svojte nije dat stupanj ugrozenosti.

Pojedine svojte su smatrane endemicnim ako je njihova geografska distribucija:

Svojte koje imaju veci ili gotovo cijeli areal u vecem broju susjednih i drugih podrucja (drzava), a u Hrvatskoj se pojavljuju njihove disjunkcije ili samo u okviru svojih rubnih podrucja rasprostranjenja, nisu smatrane endemicnim u Hrvatskoj (npr. Ranunculus cassubicus L., JALAS et SUOMINEN, 1989). Status takvih svojti u pojedinim slucajevima je - rijetka vrsta na nacionalnoj razini (npr. Paeonia mascula (L.) Miller, SUGAR 1994).

4.2. Uredjenje Popisa

Popis se objavljuje sukcesivno prema sistematskom redoslijedu. Klasifikacijski sistem iznad nivoa porodice izveden je iz CRONQUIST (1981), TAKHTAJAN (1969, 1980), DAHLGREEN (1980, 1983), DAHLGREEN et CLIFFORD (1982) i HOLMES (1989). Porodice u okviru reda, rodovi u okviru porodice, vrste u okviru roda i podvrste u okviru vrste slozene su abecednim redoslijedom. Cjeloviti Popis sadrzi abecedno kazalo svojti i njihovog hrvatskog nazivlja.

4.3. Kodiranje svojti

Pored standardnih podataka nuznih u Popisu, a u svrhu izgradnje floristicke baze podataka, predvidjeno je naknadno dodavanje jedinstvenog koda za rodove, vrste i podvrste prema nekom od vec postojecih algoritama (EHRENDORFER 1973, PIGNATTI 1976, 1980, GREUTER et al. 1984, BOTANICAL GARDENS CONSERVATION SECRETARIAT 1987, KÖNIG 1988, BUTTLER et PAEGER 1990, WIßKIRCHEN 1994) ili formiranjem novog.

4.4. Obrazac obrade svojti

Osnovni obrazac obrade svake svojte uglavnom je podudaran sa prosirenom shemom primjenjenom u EHRENDORFER (1973), a sastoji se iz slijedecih podataka:

4.5. Hrvatsko nazivlje

U Popisu je dano hrvatsko nazivlje za svaku svojtu ranga roda, vrste i podvrste. Kako na podrucju Hrvatske ista svojta moze imati vise razlicitih narodnih imena (npr. za Juniperus phoenicea L., primorska somina, gluhac, gluhacusa) ucinjen je pokusaj davanja jedinstvenog imena, a ne nabrajanje svih narodnih naziva. Pri tome je glavni oslonac narodno nazivlje, a za svojte koje nemaju narodnog imena dano je po prvi puta novo, s glavnim osloncem na prijevod latinskog naziva, rasporostranjenje, staniste ili glavniju dijagnosticku osobinu. Svo hrvatsko nazivlje u Popisu uskladjeno je u najvecoj mogucoj mjeri s DOMAC (1994).




Flora Hrvatske