S obzirom na milenijsku prisutnost covjeka na Brijunima, zivotinjski svijet na
otocima, a posebno na Velom Brijunu, uvelike je izgubio autohtona obiljezja. 1900. g.
unesena je alohtona (strana) divljac: srne (Capreolus capreolus), jeleni lopatari (Dama
dama), jeleni aksisi (Axis axis), mufloni (Ovis musimon) i zecevi (Lepus europaeus).
S odredenim kolebanjima i promjenama u broju i vrstama (danas vise nema srna), potomci
ove divljaci i danas su obavezni ukrasbrijunskih suma, parkova i proplanaka.
1901. g. osnovan je zooloski vrt, zamisljen kao aklimatizacijska stanica za zivotinje tropskog
pojasa. Danas je smjesten u zanimljivom prostoru starog kamenoloma. Njegovi stanovnici
su zvijeri iz porodice macaka (lav, tigar, leopard, puma, pantera, gepard) i medvjeda
(domaci i tibetanski).
Na sjevernom rubu Velog Brijuna, u velikom i zajednickom ogradenom prostoru,
formiran je 1978. g. Safari-park ciji su zitelji egzoticni biljojedi:
slonovi, antilope, gazele, somalijske ovce, kozorozi, deve, ljame, zebre i dr. U "Fazaneriji"
se uzgajaju jarebice, prepelice, razne vrste papiga, zdralovi, crni labudovi i plamenci.
Fazani i paunovi zive u slobodnoj prirodi.
Autohtoni pticji svijet razmjerno je dobro zastupljen. Manji otoci gnjezdista su
galebova, cigri (Laridae), golubova (Columbidae) i prorijedene vrste vranaca kukmasa
(Phalacrocorax aristotelis). Brijuni su vazno sezonsko boraviste sjevernih pticjih
populacija, a najzanimljiviji lokalitet za mocvarice je slatkovodna bara Soline na Velom
Brijunu.
U moru i podmorju oko Brijuna ocuvane su izvorne ekoloske znacajke i bentoske biocenoze tipicne za sjeverni Jadran. Podmorje obiluje raznim vrstama spuzvi, skoljkasa, jezinaca, rakova i riba. Medu ribama najzastupljeniji su lubini (Dicentrarchus labrax), orade, cipli, listovi, skarpine (Scorpaenascrofa) i grunji. Detaljnija istrazivanja tek predstoje, ali i postojeci podaci pokazuju da more oko Brijuna moze posluziti kao dragocjena referentna tocka u komparativnoj analizi zivotnih zajednica sjevernog Jadrana.
