Nacionalni park "Brijuni" proglasen je 27. 10. 1983. g.
Povrsina Parka je 3635 ha. Obuhvaca najrazvedeniju i najzanimljiviju otocnu
skupinu u Istri koja se sastoji od 14 otoka: Veli Brijun, Mali Brijun, Sv. Marko, Gaz,
Obljak, Supin, Supinic, Galija, Grunj, Vanga, Madona (Pusti), Vrsar, Jerolim i Kotez.
Njihova ukupna povrsina je 734,6 ha. Veci dio povrsine pripada okolnom moru (2900
ha).
Otoci su geoloski i geomorfoloski nastavak istarskog kopna. Gradeni su od horizontalnih slojeva vapnenca kredne starosti koji su pokriveni debelim slojem smede- crvenog tla. Dizanje morske razine u posljednjih nekoliko tisuca godina (otapanje leda) dalo je konacan oblik brijunskim obalama i ucinilo ih vrlo razvedenima. Duzina obalne linije svih otoka iznosi 46,4 km. Najrazvedeniji su Veli Brijun (26,6 km), Mali Brijun (8,2 km) i Vanga (3 km). Obale su uglavnom niske i kamenite, ali, s obzirom na horizontalnu slojevitost, pristupacne. U ponekim uvalama ima mjestimicno sljunka i pijeska.
Klimatski, Brijuni su dio sjevernog Sredozemlja i nose obiljezja zapadnoistarske
obale. Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca iznosi 5,9 C, a srednja temperatura
najtoplijeg mjeseca 23,2 C. Prosjecna godisnja kolicina oborina je 817 mm. S obzirom na
ljetne suse, razmjerno visoke vrijednosti zracne vlaznosti imaju veliku vaznost za
vegetacijsku sliku Brijuna.
Znacajna je i bogata kulturna bastina, posebno rimskog i bizantskog porijekla.
