Veliki visinski raspon (20 - 1660 m) i razlicitost stanista uvjetuje faunisticko bogatstvo Paklenice. Na tom podrucju nalazimo velik broj mediteranskih vrsta koje se visoko uspinju, kao i velik broj vrsta kojima je podrucje Nacionalnog parka donja granica rasprostiranja. Takoder nalazimo i neke specificne vrste faune, vezane za odredena stanista.
Najzanimljiviji segment paklenicke faune vjerojatno su ptice. U Maloj Paklenici
stalna je kolonija bjeloglavog supa (Gyps fulvus). Prisutne su i druge grabljivice: sivi sokol
(Falco peregrinus), jastreb kokosar (Accipiter gentilis), kobac pticar (Accipiter nisus),
vjetrusa kliktavka (Falco tinnunculus), skanjac misar (Buteo buteo), sova usara (Bubo
bubo), kukuvija drijemavica (Tyto alba). Po kanjonskim stijenama gnijezde se i obitavaju
brgljez loncar (Sitta neumayer), stijenjak modrokos (Monticola solitarius), crvenorepi
stijenjak (Monticola saxatilis), divlji golub (Columba livia), ciope (Apodidae), lastavice
(Hirundinidae) i dr. Po kamenjarima se zadrzava jarebica kamenjarka (Alectoris graeca), a
prema unutrasnjosti brojne grmuse (Sylvidae), vrane (Corvidae) i cavke (Coloeus
menedula), te slavuj (Luscinia megarhyncos).
Dosta je razvijena entomofauna, tako da ovdje nalazimo sljedece skupine: kratkokrilci (Staphylinidae), trcci (Cabidae), bumbari (Bombus), pcele (Apidae), ose najezdice (Ichneumonoidae), ose listarice (Tenthredinidae), bogomoljke (Mantidae). Ima velik broj raznih vrsta leptira, kao sto su admiral (Vanessa atalanta), mrtvacki plast (Vanessa autiopa), danje paunce (Vanessa io), velika preljevnica (Apatura iris). Znacajne su visoko planinske vrste kao sto je apolon (Parnassius appolo) i endemicni alpski crni leptir (Erebia gorge vagana Lork). U pecinama i spiljama bogata je specificna entomofauna endemicnih kornjasa.
Od vodozemaca brojne su vrste zaba: obicna gubavica (Bufo bufo), zelena
gubavica (Bufo viridis), Rana temporaria i gatalinka (Hyla arborea), te dazdevnjaci:
obicni dazdevnjak (Salamandra salamandra) i alpski crni dazdevnjak (Salamandra atra).
Herpetofauna Paklenice takoder je raznovrsna. Ovdje obitava nekoliko vrsta zmija:
bjelica obicna (Elaphe longissima), cetveroprugi kravosas (Elaphe quatrolineata), pjegava
crvenkrpica (Elaphe situla), bjelouska (Natrix natrix), poskok (Vipera ammodytes) i
ridovka (Vipera berus), te gustera: blavor (Ophisarius apodus), obicni zelembac (Lacerta
viridis), veliki zelembac (Lacerta trilineata),crna planinska gusterica (Lacerta vivipara) i
reliktna gusterica (Lacerta horvathi).
U izvorisnom dijelu Male Paklenice i u Suhoj dragi, najdivljijim dijelovima parka,
nalazimo najveceg sisavca - mrkog medvjeda(Ursus arctos). Mogu se sresti i vuk
(Canis lupus), lisica (Vulpes vulpes),
divlja macka (Felis silvestris),
kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), lasica
(Mustela nivalis) i tvor (Mustela putorius). Česta je srna (Capreolus capreolus) i divla svinja (Sus scrofa). Ovdje zive i cetiri vrste
puhova: obicni puh (Glis glis), vrtni puh (Eliomys quercinus), puh kornjas
(Dryomis nitedula) i puh oras (Muscardinus avellanarius), te crnu vjevericu
(Sciurus vulgaris croaticus). Brojne su rovke (Sorex minutus i Sorex alpinus), endemicna
reliktna vrsta glodavca (Dinaromys bogdanovi), zatim sumski mis (Apodemus sylvaticus)
i krski mis (Apodemus mystacinus). U pecinama Paklenice obitavaju
sismisi: dugouhi netopir (Plecotus aritus), sirokouhi pircac (Barbastella
barbastellatus), veliki netopir (Rhinolophus ferrumequinum), veliki obicni
sismis (Myotis myotis) i mali obicni sismis (Myotis oxygnathus).
