Mljet nosi epitet "zeleni otok", a za njega je zasluzan upravo zapadni dio otoka,
koji se nalazi u granicama Nacionalnog parka.
Od ukupne povrsine Parka 90 % je obraslo
sumom. Najveci dio sumskih povrsina pripada autohtonim sumama alepskog bora (Pinus
halepensis). Nalaze se svuda, posebno na toplijim prisojnim terenima, a najbujnije su na
sirem podrucju oko Velikog i Malog jezera.
Drugu sumsku zajednicu cine sume hrasta crnike ili cesvine (Orno-Quercetum ilicis). Znacajniji ocuvani lokaliteti jesu Velika dolina, Valakija, Planjak i Knezepolje.
Iz primarnih fitocenoza, tj. iz navedenih suma degradacijom su se razvili nizi oblici vegetacije kao sto su makije, garizi i kamenjare. Crniku u mljetskoj makiji najcesce prate zimzelene listace: planika (Arbutus unedo), zelenika (Phillyrea media), veliki vrijes (Erica arborea), trslja (Pistacia lentiscus), mirta (Myrtus communis) i lemprika (Viburnum tinus), a katkad i rogac (Ceratonia siliqua), divlja maslina (Olea oleaster),lovor (Laurus nobilis) i dr. Od cetinjaca su u ovdasnjoj makiji zastupljene smrika ili smrijek (Juniperus oxicedrus) i somina (Juniperus phoenicea).