Nacionalni park "Mljet" proglasen je 12. 11. 1960. g.
Povrsina parka je 3100 ha. Obuhvaca sjeverozapadnu trecinu otoka Mljeta. Mljet je jedan
od vecih juznodalmatinskih otoka (10 000 ha). Izgraden je od krednih naslaga vapnenca i
dolomita. Vapnenci izgraduju uzvisenja, a dolomiti pretezni dio mljetskih depresija,
odnosno polja. Sredisnji dio Mljeta je visi, s tri paralelna gorska vrha (Veliki grad, 514 m).
Zapadna i istocna trecina otoka su nize, ali se brdska obiljezja reljefa i krajolika i dalje
zadrzavaju.
Mljetsko podneblje je pravo sredozemno s toplim, suhim ljetima i blagim, vlaznim
zimama. Prosjecna godisnja kolicina oborina je 973 mm, a osuncanost otoka 2500 sati
godisnje.
Glavni motivi za proglasenje otoka Nacionalnim parkom su izuzetna specificna obalna razvedenost, te bujan biljni svijet, odnosno sumovitost podrucja. S pucinske strane more se jedva uocljivim tjesnacem uvlaci u tijelo otoka, stvarajuci najprije Veliko jezero (povrsine 145 ha i najvece dubine 46 m), a zatim preko jos uzeg tjesnaca Malo jezero (povrsine 24 ha i najvece dubine 29 m). Iako s morskom vodom, pejzazno se dozivljavaju kao jezera, sto je prihvaceno i u njihovim nazivima. Jezera su najzanimljiviji, ali ne i jedini elementi obalne i pejzazne razvedenosti Nacionalnog parka. Tu su jos i brojne uvale, zaljevi i otocici (ukupne povrsine 122,7 ha).
