Projekt zažtite bjeloglavih supova na Cresu, koji provodi udruženje Eko-centar Caput Insulae - Beli iz Rijeke, u suradnji s udruženjem Svanimir iz Zagreba i
Ornitološkim zavodom HAZU. Radi se o zaštiti jedne od najugroženijih ptica u Europi a možda i najugroženijoj ptièjoj vrsti u Hrvatskoj.
Vrsta kojoj prijeti izumiranje traži vrlo kompleksan pristup zaštiti koji podrazumijeva vrsno poznavanje njezine biologije i ekologije. Nakon što broj jedinki padne ispod kritiènog biološkog minimuma za vrstu, njena zaštita više nije moguæa, pa preostaju jedino vrlo skupi projekti reintrodukcije (vraæanja vrsta u prirodna staništa u kojima su nekad obitavala) kakvi se danas provode npr. za kalifornijskog kondora u SAD, a za bjeloglave supove u Francuskoj, Italiji i Austriji.

Da bi se bjeloglavi supovi na Cresu oèuvali od izumiranja, bilo je potrebno poduzeti niz meðuovisnih mjera koje su nazvane Programom integralne zaštite bjeloglavih supova na otoku Cresu.

Navedene mjere podrazumjevaju:

a) Zakonsku zaštitu supova i njihova obitavališta - oba su uvjeta zadovoljena jer bjeloglavi supovi imaju status posebno zaštiæene životinjske vrste, koje štiti Zakon o zaštiti prirode. Matiène kolonije u kojima se gnijezde bjeloglavi supovi, i koji su najveæe obitavalište tih ptica u ovom dijelu Europe, Skupština opæine Cres-Lošinj proglasila je 1986.godine, na prijedlog Republièkog zavoda za zaštitu prirode, a na inicijativu Zavoda za ornitologiju HAZU, "Specijalnim ornitološkim rezervatima". Time su, uz prethodnu èinjenicu, stvoreni temeljni preduvjeti provoðenja mjera aktivne zaštite i upravljanja populacijom supova radi oèuvanja njihove brojnosti i populacijske stabnilnosti.

b) Provedbu mjera aktivne zaštite obitavališta - rezervati su obilježeni, provodi se stroga kontrola zabrane ulaska u rezervate i organizira se èuvarska služba, odnosno èine se sve radnje kojima se može sprijeèiti uznemiravanje bjeloglavih supova na gnijezdilištima, odnosno oèuvati mir tih ptica u svim razdobljima njihova životna ciklusa. Specijalni ornitološki rezervati otoka Cresa, unutar granica odreðenih zakonom, nisu dostupni turistima, no pod zajednièkim imenom "Ornitološki rezervati Cres" bit æe obuhvaæen èitav niz turistickih aktivnosti, odnosno ponuda vezanih ne samo uz promatranje supova, veæ i uz druge prirodne znamenitosti tih rezervata i Cresa uopæe.

Na taj naèin termin "rezervat" upuæuje na zaštitarski aspekt programa voðenja turista i na brigu o supovima, koji su predmet interesa turista i njihova posjeta Cresu.

Zaštitni znak Ornitološkog

rezervata Cres

Turisti na Cresu zapravo posjeæuju ornitološku zonu rutom koja djelomièno prolazi rubom rezervata, a djelomièno je u zaštitnoj (tampon) zoni. Da bi se saèuvali temeljni fenomeni zbog kojih su proglašeni Specijalni ornitološki rezervati na otoku Cresu zabranjuje se:

Svako uznemiravanje bjeloglavih supova u navedenim zonama i izvan njih ; zabranjen je pristup unutar zone svim osobama osim domaæem stanovništvu ako unutar zone ima zemljište u vlasništvu, a tim je osobama strogo zabranjen pristup rubovima litica s kopnene strane. Ulazak u zonu dopušten je samo uz specijalnu dozvolu koju daje opæinski organ uprave (nije potrebna za lokalno stanovništvo), svima (osim lokalnom stanovništvu) je zabranjen prolaz èamcima uz litice na udaljenosti manjoj od 200 m, te svako zaustavljanje u tom podruèju (to se posebno odnosi na turiste i ronioce). Karta s obilježenim podruèjima zabrane istaknuta je se u luèkim kapetanijama i turistièkim društvima.

c) Provedbu mjera održavanja populacijske strukture supova - otvaranjem hranilišta i redovitim hranjenjem, pri kojem æe hrane biti u suvišku, pokušava se utjecati na populacijsku strukturu tako da se smanji mortalitet mladih uzrokovan nedostatkom hrane u kritiènim razdobljima godine, a ujedno se pokušava zadržati mlade u podruèju obitavališta odraslih. Poveæanim preživljavanjem mladih poveæat æe se ukupni broj supova, što æe održati populaciju stabilnom.

Ove se godine uspjelo pokrenuti gradnju oporaviliša za bjeloglave supove (uz pomoæ emisije Kolo sreæe i niza sponzora) u Belome,gdje æe se mladi koji padnu u more ili ih naðu ranjene ili iscrpljene, moæi mirno mjesec-dva oporavljati i jaèati letne mišiæe prije puštanja na slobodu.

d) Edukaciju stanovništva - turistièkom valorizacijom toga prirodnog fenomena i izuzetne prirodnoznanstvene vrijednosti koju ima Cres zahvaljujuæi postojanju tridesetak parova bjeloglavih supova (zajedno s mladima, na Cresu ima oko 150 supova), stalno se ukazuje stanovništvu na važnost i impresivnost tih ptica i na njihovu ulogu u ekosistemu otoka. Naglašava se etièka i moralna obaveza da se oèuva takva rijetkost za buduæa pokoljenja - nizom predavanja, filmovima, turistièkim posjetom bird - watchera koji ne uznemiruju supove, a prihodi æe omoguæiti

Upozorenje : podruèje

koje pripada supovima

održavanje èuvarske službe i pokriti troškove hranjenja. Vrlo je važno da se postupno razvije pozitivni pristup veæine stanovništva, a napose lovaca, prema bjeloglavim supovima, a time i prema samom programu zaštite i zajednièkim naporima velikog broja ljudi da bi program bio dugoroèno uspješan.

U zgradi bivše škole u Belome na otoku Cresu Eko-centar Caput Insulae - Beli utemeljio je Meðunarodni obrazovno - istraživaèki centar za zaštitu prirodnoga i kulturno povijesnog naslijeða , koji ujedno služi i kao baza za kontinuirano praæenje populacijske dinamike bjeloglavih supova. No, to nije samo istraživaèka baza, nego se u zgradi Eko-centra odvija obrazovanje osoba vezanih uz zaštitu bjeloglavih supova, održavaju se stalne i povremene izložbe s tematikom zaštite prirodnoga i kulturno-povijesnoga naslijeða ovog prostora, ljetne škole zaštite prirode, likovne radionice i slièno.

e) Znanstveno praæenje (monitoring) - provodi se kontinuirano praæenje populacijske dinamike bjeloglavih supova na Cresu. Kao i svaki proces, i na opstanak bjeloglavih supova utjeèe mnoštvo faktora, od kojih su neki danas još nepredvidivi ili nedovoljno poznati. Stoga je prijeko potrebno znanstveno praæenje promjena u ukupnoj brojnosti gnijezdeæe populacije bjeloglavih supova na Cresu.

Prstenovanjem mladih (u gnijezdu) kolor-prstenovima i markiranjem krilnim markicama moguæe je vizualno praæenje njihova kretanja i utvrðivanje stabilnosti populacije.

U šest godina markirano je je gotovo 140 mladih, a dosad su supovi Banèo, Mauro, Stefan, Hristo, Indiana Jones, Surprice, Mustang, Mile, Carmen, Cher i Fausto viðeni u Austriji ; Mauro, Mark Spitz i Anthony Littlehouse u Bugarskoj ; Mauro, Mark Spitz, Dragec Vragec, Tatanka Iyotanka , Crismark i Tedeus u Grèkoj ; Jelena, Vladek, U2,

Ornitološka stanica na Cresu

Guzda i Phantom u Italiji, te Veliki Gnu u Sloveniji.

Sliène programe obilježavanja supova i kondora provode još i znanstvenici u SAD, Izraelu i Španjolskoj, no po postignutim rezultatima hrvatska je ekipa prva u svijetu!

Praæenje promjena u dobnoj strukturi populacije, stupnju intraspecijske kompeticije i dinamici uspostavljanja hijerarhijskih odnosa prilikom hranjenja obavlja se iz Ornitološke stanice "Cres", izgraðene uz hranilište.

Da bi se oèuvala populacija bjeloglavih supova na Cresu, pa eventualno èak i poveæao broj gnijezdeæih parova, potrebno je redovito praæenje odnosa meðu pojedinim dobnim strukturama u populaciji.

Danas možemo zakljuèiti da je u zaštiti bjeloglavih supova postignut veliki napredak. Mnogi su ljudi ne samo upoznati s ovom dojmljivom pticom, nego su postali i svjesni što oèuvanje takve vrste znaèi u oèuvanju i prezentaciji prirodnoga, ali i tradicijskog naslijeða Hrvatske. S velikim optimizmom i objektivnom znanstvenom sigurnosti možemo pretpostaviti da æe, osim održavanja dostignute razine aktivne zaštite, bjeloglavi supovi živjeti i opstati na Cresu.

Plod je to provedbe programa zaštite koju punih petnaest godina poduzima skupina untuzijasta, dragovoljaca, iskrenih zaljubljenika u te oèaravajuæe ptice, predvoðena znanstvenicima - ornitolozima. Posljednjih nekoliko godina projekt zaštite vodi udruženje Eko-centar Caput Insulae - Beli iz Rijeke, uz znatnu pomoæ mjesnih turistièkih i gospodarstvenih organizacija, ali i niza sponzora i donatora iz èitave Hrvatske - u zajednièkom plemenitom naporu spašavanja od izumiranja jedne od najrjeðih i najugroženijih ptica u Hrvatskoj.

Provedbeni projekt turistièke valorizacije, omoguæit æe raspolaganje tim prirodnim fenomenom, rijetkim prirodnim bogatstvom kojim raspolaže otok Cres - bjeloglavim supovima i drugim rijetkim pticama koje obitavaju na podruèju rezervata, a radi obogaæivanja turistièke ponude otoka.

Tako ostvarenom zaradom moæi æe se održavatièuvarska služba, hranilišta i sufinancirati znanstveni monitoring, a višak ostvarenih prihoda koji se oèituje u poveæanom broju pansionskih boravaka rasporeðenih tijekom svih mjeseci u godini i izvanpansionsku potrošnju (suvenirska ponuda, dio koje se može proizvoditi i u kuænoj radinosti), uputit æe lokalno stanovništvo na potrebe preusmjeravanja turistièke valorizacije otoka Cresa u smjeru ponude "prirodnosti" otoka, autohtonih vrijednosti koje su jedinstvene i specifiène za Cres.

Na taj se naèin ovaj projekt, naèinjen prvi put u našoj zemlji integralno, tako da ukljuèuje i zaštitu i znanstvena istraživanja i iskorištavanja resursa u isto vrijema i u korist svih, otvoriti moguænost za uspostavljanje sliènih programa u suvremenoj turistièkoj ponudi, onakvoj kakvu traži Europljanin visoke svijesti o prirodi i svom okolišu.

Ovaj projekt predviða i moguænost prihvaæanja ðaèkih i studentskih ekskurzija èija æe tema biti zaštita prirode u praksi i upoznavanje s prirodnom baštinom i znamenitostima Cresa, posebice submediteranskog i eumediteranskog ekosistema i sa zakonitostima opstanka biljnog i životinjskog svijeta u klimatskim i drugim ekološkim uvjetima koji vladaju na Cresu.