takson - vidi svojta |
tapetum
- prehrambeno tkivo koje sudjeluje u snabdijevanju razvijajućih polenskih zrna unutar
polenovnica |
tektum
- vanjski sloj eksine polenskog zrna |
tentakul
- emergencije kroz koje se proteže provodni snopić sa žljezdanom glavicom na vrhu koja
izlučuje kapljicu ljepljiva, donekle medu nalik mirisna sekreta koji primamljuje malene
životinje; pojavljuju se u karnovornih biljaka i služe lovu (npr. Drosera, Pinguicula) |
tepala
- osnovni element ocvjeća koje nije diferencirano u čaku i venčić (npr. većina
jednospunica) |
terminalni
pup - vidi vršni pup |
termotropizam
- tropizam izazvan temperaturom kao vanjskim podražajem (npr. kompasni položaj) |
terofit
- životni oblik, biljke koje nepovoljno vegetacijsko razdoblje preživljavaju u obliku
otporne sjemenke, dakle u embrionalnom stadiju, a jednogodišnje vegetativno tijelo svake
godine propada; jednogodišnje biljke, anuale |
testa
- vidi sjemena lupina |
tetraciliatna - ona koja ima četiri bičeva |
tetrada
- skupina od 4 spore, najčešće neposredno nakon njihova nastanka redukcijskom diobom;
polenski agregat od 4 polenska zrna |
tetramejospore
- spore koje nakon redukcijske diobe ostaju kraće ili dulje vrijeme povezane u obliku
tetrade, također tetrada, agregat od 4 spore |
tetrarhna
žila - vidi žila četverozrakasta |
tetrasomija
- pojava gena ili kromosoma u četiri identične replike |
tile
- vidi punilica |
tile
kamenčice - tile sa sekundarno odrvenjelim stjenkama, vidi punilica |
Tilia
tip - tip sekundarnog drva u kojega je šuplji valjak od odrvenjelog
provodnog i mehaničkog tkiva potpuno zatvoren sa samo uskim sekundarnim zrakama srčike |
tjemeni
rubovi - nakupina inicijalnih stanica meristemskih osobina (u nekih smeđih algi
npr. Dictyopteris) |
tjemenica - vršna stanica (npr. nitaste alge) na
koju je općenito ograničena sposobnost dijeljenja, tj. vršni rast ili točnije rastenje
tjemenicom |
tjemenica
dvorezna - tjemenica koja odjeljuje segmente na dvije strane stjenkama koje stoje
koso jedna prema drugoj, a izmjenično su nagnute na lijevo i na desno (npr. u vrpčastih
steljki rodova Aneura, Metzgeria) |
tjemenica
jednorezna - tjemenica koja odvaja segmente samo u jednom smjeru (kod nekih
nitastih steljki algi) |
tjemenica
mnogorezna - tjemenica koja odvaja segmente u više smjerova |
tjemenica
trorezna - piramidalno oblikovana tjemenica, zašiljena troplošno prema natrag i
prema unutra (karakteristična za mahovine) |
tjemenišni
rast - rast koji se odvija diobama jedne vršne, tj. tjemenišne stanice polarne
klise ili stanične niti, odvedenija varijanta od vršnog rastenja |
torus
- vidi cvjetište |
trag
lisnog snopića - dio koletaralnih žila namjenjenih snabdijevanju listova netom
po odvajanju iz glavnih provodnih puteva čiji se smjer prema bazi lista može kratko
pratiti u stabljici |
traheidni
stupanj - odnosi se na hidrosistem u kojega traheide služe u podjednakoj mjeri
provođenju vode i učvršćivanju (golosjemenjače) |
traheidno-libriformni stupanj - odnosi se na
hidrosistem u kojega se voda provodi isključivo trahejama, a traheidalne komponente
služe još samo kao spremišta za vodu (Vaccinium, Aesculus) |
traheidno-trahejski
stupanj - odnosi se na hidrosistem u kojega traheide i traheje u podjednakoj
mjeri provede vodu (npr. Castanea) |
traheidno-trahejski
stupanj ograničeni - odnosi se na hidrosistem u kojega je došlo do jasne
prostorne i funkcionalne diferencijacije između provodnog i mehaničkog dijela tkiva, tj.
prostorno su odvojeni trahedno-trahejsko područje koje služi provođenju vode od
kompleksa drvenčica, odnosno nadomjesnih vlakana koje služe učvršćenju, odnosno
gomilanju škroba (Quercus, Juglans, Ulmus) |
trahejski
stupanj - odnosi se na hidrosistem u kojega je osnovno tkivo drvenčica potpuno
odvojeno iz hidrosistema kao posve mehaničko tkivo, a povremeno sadržane traheje
ispunjene su zrakom i ne sudjeluju u transportu vode (Acer, Fraxinus) |
trajne
zeleni - vidi trajnice |
transfuzijsko
tkivo - tkivo građeno od stanica bogatih bjelančevinama koje se nalazi između
žilnih snopova i mezofila, te omogućuje izmjenu tvari između ovih struktura (npr.
unutar igličastih listova bora, Pinus) |
treslovine
- kemijski spojevi, oksidacijom nastaju produkti flobafeni koji boje jezgru drveta tamno,
a same treslovine štite jezgru od truljenja |
triciliatna
- ona koja ima tri biča |
triecične
b. - jednospolni muški, jednospolni ženski i dvospolni cvjetovi na različitim
individuumima (npr. Fraxinus) |
trifin - lipoproteinski ovoj s vanjske strane
polenskog zrna koje proizvodi tapetum; ± identičan s polenkitom, ali nije nužno obojen
(eng. tryphine) |
trihomska
hidatoda - vidi hidatoda trihomska |
trijarhna
žila - vidi žila trozrakasta |
trikoloporatni
- odnosi se na polen s tri pore sadržane unutar triju brazdi (kolpe, sulkusi, lat. sulcus) |
trilokularno
- odnosi se na plodnicu koja ima tri komore, tj. lokula, prostorno odvojenih jedinica sa
sjemenim zametkom (ili zametcima) |
trimorfizam
- pojavljivanje genetski kontroliranih trovrsnih oblika iste svojte, npr. cvjetova ( OP?),
tip heteromorfizma |
triping
- naglo oslobađanje napetih prašnika i vrata tučka smještenih u kljunu cvijeta
lepirnjača pokrenuto posjetom oprašivača (eng. tripping) |
triplokaulična
biljka - vidi troosna biljka |
tristilija
- vidi trovratost |
trn - šiljasta, zbog mehaničkog tkiva kruta,
nerazgranjena ili razgranjena tvorevina, podrijetlom od različitih dijelova kormusa (npr.
lista, palistića, bočnog ogranka i dr.) |
trn
korijenov - trn nastao pretvorbom korjena (npr. palme Acanthorhiza, neke
epifitske broćike, Rubiaceae) |
trn
lisni - trn nastao pretvorbom lista ili lisnih dijelova (npr. Berberis,
Cactaceae) |
trn
palistića - trn nastao pretvorbom palistića lista (npr. Robinia, Acacia,
Euphorbia) |
trn
stabljični - trn nasto pretvorbom nerazgranjene stabljike (npr. Prunus
spinosa, Crataegus) |
troosna
biljka - biljka u kojoj osi trećega reda, dakle bočni ogranci, mogu stvarati
reproduktivne organe (npr. Plantago major); također triplokaulična biljka |
tropizam
- gibanja u obliku svijanja čvrsto priraslih organizama ili organa koje inducira i
usmjerava jednostrani podražaj najčešće kao posljedica različito jakog rastenja
suprotnih strana organa, a rjeđe kao posljedice promjene turgora, razlikuju se različiti
tropizmi prema tipu podražaja |
tropofiti
- biljke koje se vanjskim izgledom i endogenim fiziološkim ritmovima više ili manje
optimalno prilagođavaju ritmu klime životnog prostora (temperatura, voda, godišnja doba
i dr.) |
trovratost
- heteromorfnost u cvjetova iste svojte koja je ispoljena prisustvom triju različitih
duljina vratova tučka |
turgor
- unutarnji tlak u stanici koji osigurava njen oblik nastao osmotskim procesima |
tvrdolisne
biljke - kserofitske biljke s većinom malenim, vazdazelenim, često kožastim i
sokom siromašnim listovima, nediferenciranim na palisadni i spužvasti parenhim, s malo
intercelulara, te drugim mehanizmima kserofita (npr. Laurus, Myrtus, Olea) |
|