"Umjetne" površine 

Za potrebe bilježenja rasprostranjenosti svojti na većem području korsti se, uobičajeno, prisustvo u nekom političkom entitetu, tj. državi (npr. TUTIN et al. 1964-1980, 1993, EHRENDORFER 1973), a unutar države i upotreba upravnih jedinica (npr. pojavljivanje svojte u nekoj saveznoj državi Njemačke). Za globalno bilježenje rasprostranjenosti i nalazišta, na raspolaganju je standardna podjela na područja od razine kontinenata do političkih entiteta ili "botaničkih država" (HOLLIS & BRUMMITT 1992).

Unutar pojedine države, na raspolaganju stoje geografska područja omeđena upravnim granicama (npr. županije, općine, katastarske čestice, mjesne zajednice) i geografska ili fitogeografska područja, tj. regije, različite veličine.

Preciznost nalazišta danog na ovakav način ovisiti će o površini područja. Za kartiranje nacionalne flore, ovakav način može biti koristan kao referentni geopodatak za izradu ciljanih izvještaja na lokalnoj razini, npr. popis flore županije ili drugačije definiranog područja, ili sudjelovanje u globalnijim projektima (također za neke faunističke skupine). Međutim, za ustanovljavanje, više ili manje, pouzdanog areala neke biljne svojte, svakako nije dostatan.