Prikazivanje površinom
Ukoliko se rubna nalazišta neke svojte povežu, tako ograđena površina pokazuje
područje kontinuirane rasprostranjenosti svojte bez detalja o pojedinačnim
nalazištima (npr. MEUSEL 1964, TOLMACHEV 1968). Ovakav način prikazivanja
pogodan je za veća područja. Ponekada se ovakav način kombinira s direktnim
kartiranjem za prikazivanje samo disjunktnih nalazišta ili uz posebna pravila.
Npr. za kartiranje flore sjeverozapadne Europe (HULTÉN 1950) i cirkumpolarnih
područja (HULTÉN 1964) na kartama mjerila 1 : 20.000.000 lokalitet prikazan
točkom promjera 0.8 mm na terenu je promjera oko 16 km. Lokaliteti koji
su udaljeni manje od 16 km povezivani su i prikazivani površinom, a međusobno
udaljeniji od ove vrijednosti, točkom.